Jedan od najboljih savjeta u karijeri koji sam ikad dobio bio je da poslove smatram glagolima, a ne imenicama. Tako, na primjer govorim: Ja se bavim novinarstvom, umjesto ja sam novinar. Ili: Ja se bavim edukacijom mladih, umjesto ja sam učitelj, napisao je autor Tim Herrera za The New York Times.

Da, čini se poput male zamjene riječi, ali to zapravo nikada ne biste rekli na zabavi. Zamislite koliko biste čudno izgledali kada biste nekom rekli: 'Ja otvaram ljude' umjesto 'Ja sam kirurg'. Ali to je mentalni pomak koji vam može pomoći da shvatite tko ste vi kao osoba i kako trošite dane i vrijeme.
Tu je ravnotežu teško postići čak i u normalno vrijeme.
- Ako je sve što se događa u vašem životu usredotočeno na posao, to znači da se čitav život vozite na toboganu - rekao je Art Markman, profesor psihologije i marketinga na Sveučilištu Texas u Austinu.

'Što želiš biti kad odrasteš?’ Od trenutka u djetinstvu kada nam je netko postavio ovo pitanje, naš identitet postaje nerazdvojno vezan za stvar koju radimo da bismo zaradili novac. Manje bitno postaje jesmo li ispunili te snove jer smo uvjetovani da svoj temeljni identitet vežemo za profesiju.

Kako prerastamo u takav način razmišljanja, prihvaćamo da je karijera posebna sila koja gura naš život naprijed, smatra Alison Green, savjetnica i blogerica.
- Ako ste savjesni i sviđa vam se što radite, vrlo je jednostavno povezati svoj identitet sa svojim poslom - dodala je.

Minda Harts je osnivačica tvrtke Memo LLC, tvrtke za razvoj karijere za žene drugih boja, i napisala je knjigu 'Memo: Što žene različitih boja trebaju znati da bi osigurale mjesto za stolom'. Njezin pristup poslu uvijek je bio da osobni život održi osobnim, ali pritisak uklapanja u uredsku kulturu može nagristi takve granice.
- Mnogi od nas kulturno su odgojeni da svoj osobni život zadrže unutar obitelji. Ali ponekad kad radite s drugima koji nemaju istu kulturnu pozadinu, oni to mogu smatrati čudnim - istaknula je Minda.
Zašto razdvajanje različitih dijelova našeg života, pogotovo ako to činimo upravo sada, od nas iziskuje toliko napora? Stručnjaci kažu da je važno zaštititi se od toga da problemi u jednom području vašeg života utječu na druga područja. Loš tjedan na poslu otežava vaše mentalno zdravlje, ali ako je vaš posao samo dio vašeg identiteta te ga ne definira u potpunosti lakše ćete prebroditi takve probleme.

- Problem s povezivanjem identiteta s poslom je taj što on nije u potpunosti pod vašom kontrolom. Ako se stvari počnu loše odvijati na poslu, to može utjecati na vaše mentalno zdravlje. Dakle, rad će zamijeniti vašu sreću na načine koji vam na kraju mogu naštetiti - rekla je Green te dodala da vas usredotočenje života na posao može čak natjerati da djelujete protiv vlastitih interesa i sreće, radeći više sati i slično.
- Mozak treba malo odmora. Ne možete održavati koncentraciju. Ako se ne možete maknuti od problema koje pokušavate riješiti u svom radnom životu, ne dajete mozgu priliku da se resetira. Pa čak i ako je vaš primarni cilj u životu biti što produktivniji na poslu, ipak vam treba malo odmora kako biste to postigli - rekao je Markman.
To ne znači da ne biste trebali ulagati u svoj posao ili ne marite za svoju karijeru i ljude s kojima radite.
- Raditi navečer nekoliko tjedana ili mjeseci, nije održivo dugoročno. Upravljajte sa svojom karijerom na pravi način, nemojte pretjerivati i isrcpljivati se - savjetuje Green.

Morate povući granicu, što bi značilo da kada završite s radnim danom, ne odgovarate na telefon, ni na e-poštu. Ne šaljite poslovne mailove, nego se odmorite. Obavezno tijekom radnog dana uzmite pauzice. One su potrebne za poboljšavanje mentalnog zdravlja.
Naravno, to ne uspijeva na svakom radnom mjestu, pa ako ste nervozni zbog stvaranja tih granica, razgovarajte sa svojim šefom. Recite im da želite raspored koji je održiv i zdrav za vas i vaše mentalno zdravlje. Ako od šefa dobijete nagtivan odgovor, barem znate da ste pokušali.
Ako vidite da izgarate na poslu zapitajte se: 'Želim li stvarno ovaj posao pod ovim uvjetima?'