Foto: Ilustracija

Moderni automobili postaju toliko napredni da bi vozači mogli biti preplavljeni onim što će pronaći u modelima za 2026. godinu, od sigurnosnih sustava do svemirske tehnologije i AI asistenata. Iako su mnoge od tih značajki osmišljene kako bi današnja vozila učinila ekološki prihvatljivijima, sigurnijima i praktičnijima, one mogu biti manjkave ili potpuno suvišne, što ih čini nevjerojatno iritantnima, nepotrebno skupima, a ponekad i potencijalno opasnima. Među takvima su i skrivene 'pop-out' kvake na vratima, element dizajna koji je popularizirao Teslin brend Elona Muska još od dolaska limuzine Model S 2012. godine. Iako je cilj skrivenih kvaka poboljšati elegantan izgled automobila i učiniti ih aerodinamičnijima, vlasti u Kini objavile su da će ih zabraniti od sljedeće godine, piše Daily Mail.

Odluka je donesena na temelju dokaza da te kvake mogu zakazati nakon sudara i otežati hitnim službama brzo oslobađanje putnika iz oštećenih vozila. Imajući to na umu, sastavili smo popis osam drugih modernih značajki vozila koje postaju uobičajene, ali su pod lupom stručnjaka za sigurnost na cestama i samih vozača jer uzrokuju više problema nego što ih rješavaju. Ipak, postoji jedan potpuno novi gadget koji stiže 2026. godine, a za koji smatramo da bi mogao napraviti ogromnu razliku u smanjenju smrtnih slučajeva na cestama. O njemu ćemo na samom kraju. Kina je, naime, postala prva zemlja na svijetu koja je zabranila skrivene kvake na vratima iz sigurnosnih razloga.

Ove skrivene elektroničke kvake na vratima poravnate su s bočnom stranom vrata kada je vozilo zaključano ili u vožnji. Popularizirao ih je Tesla, koji koristi skrivenu kvaku na pritisak za svoje modele X, 3 i Y, a slične dizajne koriste i drugi brendovi, ponajviše Jaguar Land Rover, Renault i niz kineskih proizvođača. Razlog njihove primjene je taj što ne samo da poboljšavaju estetiku vozila, već i neznatno smanjuju otpor zraka i time poboljšavaju učinkovitost. Međutim, Kina je sada zatražila da svi automobili koji se prodaju u zemlji imaju mehaničku funkciju otpuštanja i za unutarnje i za vanjske kvake, s dovoljno prostora da ruka može upravljati mehaničkim otpuštanjem iz bilo kojeg kuta. U priopćenju objavljenom početkom veljače, Ministarstvo industrije i informacijske tehnologije navelo je "nepraktičnost rukovanja vanjskim kvakama na vratima i njihovu nemogućnost otvaranja nakon nesreće", a nova pravila stupaju na snagu prvog siječnja 2027. godine.

Druge zemlje također razmatraju uvođenje sličnog zakonodavstva nakon niza tragičnih nesreća u kojima se ljudi nisu mogli spasiti iz automobila zbog problema s otključavanjem vrata. Tesline kvake na vratima već su pod istragom sigurnosnih regulatora u SAD-u, a vlasti u Europi razmatraju vlastita pravila. 

Bočni retrovizori na automobilima su više od jednog stoljeća, ali sada je automobilska industrija odlučila popraviti problem koji nikada nije trebalo rješavati. Neki proizvođači, osobito oni specijalizirani za luksuzne modele, sada zamjenjuju konvencionalne retrovizore kamerama, pa umjesto staklene ploče, bočni retrovizori su kamere visoke razlučivosti povezane sa zaslonima unutar automobila, obično smještenima iznad kvaka na vratima. Poput skrivenih kvaka, i retrovizori s kamerama koriste se kako bi dizajn automobila izgledao čišće i minimalistički, istovremeno poboljšavajući aerodinamiku radi veće učinkovitosti i dometa baterije električnih vozila. Međutim, testiranje više automobila s ovom značajkom ostavlja osjećaj da su kamere daleko više ometajuće nego sigurne, jer sjećanje da treba gledati u kameru postavljenu na vratima nije nešto što itko radi prirodno. Nude i smanjen osjećaj dubine u usporedbi s tradicionalnim ogledalima, a u posebno svijetlim danima mogu biti podložne odbljesku.

Stražnje retrovizore koristimo da vidimo što se nalazi iza naših automobila još od 1914. godine, no nedavno smo svjedočili dolasku prvog automobila koji je napustio tu značajku brisanjem stražnjeg stakla. Polestar 4, po cijeni od oko 59.000 eura, postao je prvi novi model prodan u Velikoj Britaniji bez stražnjeg prozora, umjesto kojeg koristi sustav temeljen na kameri povezan s virtualnim stražnjim retrovizorom. To znači da ne možete prebaciti ruku preko suvozačevog sjedala da biste pogledali unatrag prilikom parkiranja, već se oslanjate na digitalni zaslon. Polestar tvrdi da tradicionalno unutrašnjost stražnjeg dijela automobila ometa pogled kroz retrovizor, tvrdeći da njihov digitalni sustav pruža bolji pregled. Iako se s time možemo djelomično složiti jer su stražnji prozori na modernim automobilima često vrlo mali, nismo u potpunosti uvjereni u brisanje stražnjeg stakla, koje predstavlja sigurnosnu mjeru pri manevriranju unatrag.

Napredni sustavi za pomoć vozaču (ADAS) vjerojatno su najkontroverznija značajka na ovom popisu. Mnoge od ovih značajki propisane su za nove modele od strane EU, a uključuju automatsko kočenje u nuždi, upozorenje na napuštanje trake i prepoznavanje prometnih znakova. Iako su ovi sustavi osmišljeni da ublaže sudare, vozači su dobili paket nametljivih značajki koje neprestano pište, zvone i opominju ih za najmanje prekršaje. Dok su neki, poput sustava za nadzor mrtvog kuta, korisni, drugi izluđuju vozače. Posebno iritantan je sustav "Inteligentna pomoć pri brzini" (ISA), koji je obavezan na svim novim modelima od srpnja 2024. godine. Ovaj sustav koristi GPS i senzore za određivanje ograničenja brzine i upozorava vozača zvučnim signalima ako ga premaši, a ne može se trajno isključiti, već se mora deaktivirati na početku svakog putovanja. Istraživanje je pokazalo da je ISA značajka koju vozači najviše mrze i najčešće isključuju.

Umjetna inteligencija preuzima svijet, a automobilska industrija nije iznimka. Integracija AI u infotainment sustave trebala bi vozačima pružiti osobnog asistenta, ali ponekad je taj asistent jednostavno užasan. Problemi se kreću od isprekidanih, čudnih robotskih glasova i loših šala do potpuno pogrešnih savjeta, poput upute da se volan podešava na potpuno krivom mjestu. Iako je AI koristan kada radi, prava je smetnja kada zakaže.

Haptički ili na dodir osjetljivi gumbi pružaju vibracijsku povratnu informaciju kako bi simulirali osjećaj fizičkih prekidača. Iako cijenimo gestu povratka fizičkim gumbima umjesto potpunog oslanjanja na zaslone, haptički gumbi nisu bez frustracija. Ili su preosjetljivi ili ne reagiraju, a lako je pritisnuti pogrešan gumb ili unijeti pogrešnu naredbu, što može biti frustrirajuće ili čak opasno. Volkswagen je nedavno bio žestoko kritiziran zbog haptičkih kontrola u najnovijem Golfu Mk8, pa se u redizajnu vratio klasičnim gumbima nakon povratnih informacija kupaca, prenosi Večernji list.