To veličanstveno stablo toliko je čarobno da obara s nogu sve koji se zateknu u njegovoj blizini. Ako ste i sami nekad prošli pored magnolije, ona sigurno nije ostala nezamijećena.

Magnolije su vrlo atraktivne cvjetnice iz obiteli Magnoliaceae. Postoji više od 200 vrsta magnolija koje se razlikuju veličinom, oblikom, bojom cvijeta i vrstom staništa. Stabla magnolije potječu iz jugoistočne Azije i Sjeverne Amerike, ali su se zbog svoje ljepote proširila po gotovo svim kontinentima.

Magnolija obično raste na kiselim tlima koja su bogata hranjivim tvarima, na područjima gdje im je osigurano dovoljno vlage i sunčeve svjetlosti. Često ih se sadi u parkovima i na igralištima za golf zbog njihova predivnog izgleda, ali i sposobnosti da pruže hlad.

Nažalost, neke vrste magnolija suočene su s neizvjesnom budućnošću zbog gubitka staništa što je posljedica povećane ljudske aktivnosti.

SOULANGEOVA MAGNOLIJA

Najpoznatija, najomiljenija i najraširenija vrsta magnolije je ona s bijelim i ružičastim cvjetovima. Radi se o vrsti koja se naziva soulangeova magnolija (Magnolia X soulangeana). Upravo te magnolije svojom ljepotom osvajaju srca prolaznika na zagrebačkom Trgu kralja Tomislava. Visina stabla je od šest do deset metara, a promjer krošnje koju krase bijelo-ružičasti cvjetovi i do pet metara. Kada procvjetaju, magnolije sa zagrebačkog Tomislavca pretvaraju se u prave zvijede društvenih mreža i najbolja su pozadina svima onima koji vole skupljati lajkove. A Zagreb, naravno, nije jedini grad koji krase ove ljepotice.

IDEALAN UKRAS ZA DVORIŠTE

Soulangeova magnolija je križanac između dviju vrsta, a to su magnolia denudata i magnolia liliflora koji imaju azijsko podrijetlo. Sadi se kao ukrasna biljka u vrtovima diljem svijeta. Ovo stablo dobro se prilagođava različitim uvjetima, a obično cvate u ožujku i travnju, prije listanja. Cvjetovi su iznutra bijeli, a izvana ružičasti, mirisni su i široki između 10 i 12 centimetara i imaju čašoliki oblik. Ako biste i u svom dvorištu rado imali magnoliju, možda vam pomognu informacije koje je podijelila bacc. ing. agr. Darka Veronika Bišćan.

Kako je objasnila, ovaj rod listopadnog, poluvazdazelenog ili vazdazelenog drveća i grmlja je posve otporan do otporan na mraz. Treba sunce ili polusjenu i zaklon od snažnih vjetrova. Bišćan kaže i da magnolije najbolje uspijevaju na plodnom, dobro ocjeditom tlu koje je bogato humusom.

Ono što morate imati na umu je da magnolija sporo raste, tako da neće preko noći procvjetati kao veličanstveni primjerci po gradskim parkovima. Na kraju, magnolija zahtijeva minimalno obrezivanje, što uglavnom znači uklanjanje suhih i oštećenih grana, prenosi portal  Zadovoljna.hr.

ZANIMLJIVOSTI O MAGNOLIJI

Ako ste ljubitelj magnolija možda će vam zanimljive biti i ove činjenice:

- Magnolije su pretpovijesne. Na temelju fosila otkriveno je da su primjerci mangolije postojali prije najmanje 20 mlijuna godina. Postoje i biljke identificirane kao Magnoliaceae stare 95 milijuna godina.

- Kora magnolije officinalis se u kineskoj tradicionalnoj medicini koristi za poboljšanje zdravlja pluća i liječenje tjeskobe.

- Magnolije se mogu uzgajati iz sjemena, a može im trebati i više od deset godina za početak cvatnje.

- Magnolia grandiflora i Magnolia × wieseneri imaju najmirisnije cjetove.

- Veličina stabla magnolije ovisi o vrsti. Manje vrste visoke su oko 4 i pol metra, dok veće vrste rastu i do 25 metara u visinu.

- O vrsti ovisi i boja cvijeta koja može biti bijela, žuta, ružičasta, ljubičasta i zelena.

- Cvjetovi magnolije imaju ugodan miris koji podsjeća na miris tropskog voća.

- Glavni oprašivači magnolije su pčele.

- Magnolija može živjeti više od 100 godina.

- Ime je dobila po francuskom botaničaru Pierreu Magnolu.