Bazga je biljni rod listopadnih grmova ili niskog drveća. Biljka ima sitne bijele cvjetove grupirane u velike štitaste cvatove. Plodovi su bobičasti. Cvjetovi i plodovi se upotrebljavaju u prehrani i medicini. Od cvjetova se kuha čaj, sirup i sok, a od plodova se priprema pekmez, kompot ili voćni sok.

Početak svega je cvijet,od kojega se može pripremati niz delikatesa u narodnoj ili medicinskoj kuhinji. Pohani bazgini cvjetovi su vrhunska delikatesa,laki za organizam, pikantnii vrlo ukusni. Cvjetovi se beru po lijepom, sunčanom i suhom vremenu, čim se cvjetići počnu otvarati. Cvjetovi koji nisu ubrani po sunčanom i suhom vremenu brzo izgube mliječnobijelu boju, koja prelazi u smeđu i crnu i tada više nisu za uporabu. Najčešća je upravo priprema soka sa raznim receptima u količini cvjetova, količini vode i šećera. Cvjetovi bazge liječe prehladu, kašalj, hripavac, gripu, bronhitis, početni stadij upale pluća, hunjavicu, reumatske bolesti... Bazga poboljšava funkciju bubrega i odstranjuje nagomilanu vodu u organizmu. Koristi se kod liječenja vodene bolesti te reumatizma mišića i zglobova.

Plodovi bazge beru se u rujnu. Sirove bobice bazge, kao i nekuhan sok od njih, ne smiju se koristiti jer mogu dovesti do neželjenih posljedica -mučnine, proljeva, povraćanja i groznice.