Foto: Ilustracija/Pexels

Novi znanstveni podaci otkrivaju zastrašujuću poveznicu između oralne higijene i raka gušterače – bolesti koja je zbog svojih skrivenih simptoma dobila nadimak „tihi ubojica“. Studija stručnjaka sa Sveučilišta NYU otkrila je da štetne bakterije i gljivice koje žive u ustima mogu utrostručiti rizik od razvoja ovog smrtonosnog karcinoma.

Znanstvenici su dugo sumnjali da osobe s lošom oralnom higijenom imaju veću vjerojatnost za razne bolesti, uključujući rak. Nova studija, objavljena u časopisu JAMA Oncology, identificirala je točno koje bakterije i gljivice povećavaju rizik, a pretpostavlja se da štetni mikrobi iz usta mogu putovati pljuvačkom do gušterače.

- Jasnije je nego ikad da pranje i čišćenje zubi ne pomaže samo u prevenciji bolesti desni, već može i zaštititi od raka - izjavio je dr. Richard Hayes, suautor istraživanja i stručnjak za populacijsku medicinu.

U najvećoj studiji takve vrste, istraživači su pratili 900 američkih sudionika u sklopu dvaju dugoročnih istraživanja kako bi bolje razumjeli utjecaj životnih navika, poput pušenja, i medicinske povijesti na razvoj raka. Sudionici su na početku istraživanja isprali usta te dali uzorke pljuvačke, a potom su ih pratili devet godina, bilježeći pojavu tumora.

Analizom DNK bakterija i gljivica iz pljuvačke 445 pacijenata oboljelih od raka gušterače u usporedbi s 445 zdravih sudionika, istraživači su identificirali 24 vrste mikroba koje su povećavale ili smanjivale rizik od raka. Tri od tih bakterija već su bila poznate kao uzročnici parodontne bolesti – ozbiljne infekcije desni koja može oštetiti vilicu i okolna tkiva. Ukupno, skupina štetnih mikroba povećala je rizik za više od tri puta.

Ovo otkriće otvorilo je mogućnost razvoja alata koji bi na temelju sastava oralnog mikrobioma mogao procijeniti individualni rizik od raka gušterače.

- Profiliranjem bakterijskih i gljivičnih populacija u ustima, onkolozi bi mogli identificirati one kojima je potrebna rana provjera za rak gušterače - istaknula je profesorica Jiyoung Ahn, koautorica studije.

Iako trenutačno ne postoji dokaz izravne uzročnosti, znanstvenici planiraju istražiti mogu li oralni virusi dodatno utjecati na nastanak raka te kako mikrobiom u ustima može oblikovati prognozu pacijenata.

Rak gušterače ubija oko 10.000 pacijenata godišnje, a predviđa se da će do 2040. broj novodijagnosticiranih slučajeva dosegnuti 201.000. Najčešće se otkriva u kasnijim stadijima, kada simptomi lako mogu biti pogrešno protumačeni. Ako se otkrije rano, polovica pacijenata preživi barem godinu dana, no ako se proširi, preživljava samo jedan od deset pacijenata.

Simptomi raka gušterače uključuju žuticu, svrbež kože, tamnu mokraću, gubitak apetita, nenamjerni gubitak težine te zatvor ili nadutost. Pancreas, organ dug oko 25 cm smješten iza želuca, ključan je za probavu hrane i regulaciju hormona.

Procjenjuje se da pušenje uzrokuje 22 posto slučajeva, dok pretilost povećava rizik za 12 posto. Znanstvenici naglašavaju da održavanje dobre oralne higijene i redoviti stomatološki pregledi mogu biti važan dio prevencije.

Ovo istraživanje dodatno potvrđuje koliko je zdravlje usta povezano sa zdravljem cijelog tijela te naglašava da svakodnevno čišćenje zubi i zadržavanje oralne higijene može biti ključ za smanjenje rizika od ozbiljnih bolesti, pišu 24 sata.