U šetnji prirodom - ali i gradom, gotovo svaki proljetni dan nailazimo na grmove bazge. 

Bazga je biljka koja je oduvijek bila cijenjena zbog svojih ljekovitih svojstava, a njezini cvjetovi i bobice često se koriste za pripremu prirodnih sokova i sirupa. Priprema soka od bazge je jednostavna, no važno je pridržavati se nekoliko ključnih koraka, piše Index.

Prvo, potrebno je ubrati cvjetove bazge u pravo vrijeme - najbolje je brati ih u sada, u proljeće, kada su cvjetovi svježi i puni mirisa. Birajte cvjetove bez oštećenja i plijesni kako bi sok bio što kvalitetniji.

Za izradu soka, cvjetove treba pažljivo oprati i ukloniti eventualnu prašinu ili insekte. Zatim se cvjetovi bazge stavljaju u vodu, kojoj se dodaju šećer i limun (ili limunska kiselina) kako bi se postigao slatko-kiseli balans. Smjesa se ostavi da odstoji nekoliko sati ili čak preko noći, a zatim se procijedi i sok se kuha još kratko da se pojača okus i dobije željena konzistencija.

Sok od bazge može se piti kao osvježavajući napitak, a može se i konzervirati za zimu, čime se zadržavaju njegova nutritivna svojstva. Često se dodaju i drugi začini poput klinčića, naranče ili vanilije, kako bi se obogatio okus.

Ne jedite sirove plodove bazge - mogu biti otrovni

Iako je sok od cvijeta bazge ukusan i osvježavajući, važno je napomenuti da sirovi plodovi bazge mogu biti otrovni. Bobice bazge su tamne, gotovo crne boje, a dozrijevaju krajem ljeta i rano u jesen. Od njih se također često priprema sok, pekmez ili vino, no tada se bobice obavezno kuhaju. Najprije se očiste od peteljki, operu, pa se kuhaju s vodom i šećerom oko 30 minuta ili dulje.

No mnogi ne znaju da se u sirovim bobicama nalazi sambunigrin - cijanogeni glikozid, što znači da se razlaže (posebno u ljudskom probavnom traktu) i može osloboditi vodonik-cijanid - toksičnu supstancu koja može ometati ćelijsko (stanično) disanje. Osim toga, plodovi mogu u manjoj mjeri sadržavati alkaloide koji mogu izazvati mučninu. Mogu se pronaći i leptini i tanini koji mogu izazvati probavne smetnje, te sambucini, još jedna grupa cijanogena koja se spominje u nekim studijama.

Ipak, termičkom obradom (kuhanjem, pasterizacijom) svi ovi toksini se razgrađuju i neutraliziraju, pa su džemovi, sokovi i sirupi od bobica potpuno sigurni za konzumaciju.

Bazga je također poznata po svojim ljekovitim svojstvima - često se koristi za jačanje imuniteta, ublažavanje simptoma prehlade i gripe te za pročišćavanje organizma. S obzirom na svoje antimikrobne i protuupalne osobine, sok od bazge može biti izvrstan napitak u hladnijim mjesecima, kad je imunitet najosjetljiviji.

A ako nemate iskutva u pripremi bazginog sirupa, a ove se godine želite okušati - ovdje se nalazi recept koji cijeli proces objašnjava korak po korak.