ChatGPT i drugi AI alati sve su češće dio svakodnevice – koristimo ih za posao, savjete, zdravlje, financije pa čak i razgovore o privatnim problemima. No stručnjaci za kibernetičku sigurnost i privatnost upozoravaju da postoje podaci koje je bolje nikada ne unositi u chatbot, koliko god razgovor djelovao privatan.

straživanje Centra Imagining the Digital Future Sveučilišta Elon pokazalo je da već više od polovice odraslih Amerikanaca koristi velike jezične modele poput ChatGPT-a, Geminija, Claudea i Copilota. Kako se njihova uporaba širi, raste i količina osobnih informacija koje im korisnici povjeravaju.

Dodatni razlog za oprez pokazalo je istraživanje Stanfordova Instituta za umjetnu inteligenciju usmjerenu na čovjeka. Istraživači su analizirali pravila privatnosti šest velikih američkih proizvođača AI sustava – OpenAI-ja, Googlea, Anthropica, Amazona, Mete i Microsofta – te upozorili da se korisnički razgovori mogu koristiti za poboljšavanje modela, ovisno o platformi i postavkama korisnika. Također su upozorili na duga razdoblja čuvanja podataka i nedovoljno jasne politike privatnosti, piše Index.

Stručnjaci zato izdvajaju pet vrsta informacija koje ne biste trebali olako dijeliti s AI chatbotovima.

1. Osobni podaci po kojima vas netko može identificirati

Puno ime i prezime, kućna adresa, broj telefona te brojevi putovnice, osobne ili vozačke dozvole samo su neki od podataka koje stručnjaci savjetuju da ne unosite u chatbot.

Stručnjak za informacijsku sigurnost George Al-Koura upozorava da nepotrebno dijeljenje takvih informacija može povećati rizik od krađe identiteta, phishinga i drugih oblika zlouporabe podataka. Isto vrijedi i za dokumente koje učitavate u razgovor. Ako, primjerice, želite pomoć oko životopisa, preporuka je prethodno iz njega ukloniti adresu, broj telefona i ostale podatke koji nisu nužni za zadatak.

2. Intimni detalji iz privatnog života

Razgovor s chatbotom često djeluje puno osobnije od klasičnog pretraživanja interneta. AI odgovara na pitanja, nastavlja razgovor i reagira na ono što mu korisnik govori, pa ljudi mogu steći osjećaj da razgovaraju s nekim kome se mogu povjeriti.

Ashley Casovan iz International Association of Privacy Professionals upozorava da upravo taj osjećaj može navesti korisnike da otkriju više nego što bi otkrili običnoj tražilici. To mogu biti detalji o vezama, obitelji, emocionalnom stanju, problemima na poslu ili drugim izrazito privatnim situacijama.

Takvi razgovori nisu isto što i povjerljiv razgovor s liječnikom, odvjetnikom ili drugim stručnjakom koji je obvezan čuvati profesionalnu tajnu. Stručnjaci zato savjetuju da chatbot ne tretirate kao potpuno privatni dnevnik.

A koliko su takvi razgovori postali uobičajeni, pokazuje i novije istraživanje Elona: među ljudima koji koriste AI za društvene i emocionalne razgovore, polovica kaže da s chatbotom razgovara o osobnim problemima ili osjećajima.

3. Medicinska dokumentacija i osjetljivi zdravstveni podaci

AI alati sve se češće koriste i za zdravstvena pitanja. Istraživanje KFF-a iz 2024. pokazalo je da je otprilike jedna od šest odraslih osoba barem jednom mjesečno koristila chatbot kako bi pronašla zdravstvene informacije ili savjete.

No stručnjaci preporučuju da se u takve razgovore ne stavljaju cijeli liječnički nalazi, rendgenske snimke, medicinska dokumentacija ili drugi dokumenti na kojima se nalaze osobni podaci.

Tekst posebno upozorava da obični potrošački chatbotovi u američkom sustavu nisu nužno obuhvaćeni istim pravilima poput HIPAA-e koja obvezuju određene zdravstvene ustanove. Ako AI koristite da biste bolje razumjeli neki zdravstveni podatak, preporuka je ukloniti ime, adresu, datum rođenja, broj zdravstvenog osiguranja i druge informacije koje otkrivaju identitet.

4. Povjerljive informacije s posla

Ni poslovni dokumenti nisu nešto što bi trebalo automatski kopirati u chatbot.

Stručnjaci posebno upozoravaju na interne poslovne podatke, izvještaje, podatke klijenata, izvorni programski kod i sadržaj obuhvaćen ugovorom o povjerljivosti.

Al-Koura upozorava da jedan prompt koji sadrži povjerljive informacije, ovisno o okolnostima i pravilima tvrtke, može predstavljati problem s ugovornim ili regulatornim obvezama. Zaposlenici bi zato prije korištenja AI alata trebali provjeriti pravila svojeg poslodavca.

5. Bankovni podaci, kartice i drugi financijski dokumenti

Platne liste, brojevi bankovnih i investicijskih računa, podaci kreditnih kartica i porezni dokumenti također pripadaju kategoriji podataka koje nije preporučljivo unositi u AI chatbot.

Sveučilište Kentucky u svojim smjernicama posebno savjetuje korisnicima da ne dijele podatke o bankovnim računima, ulaganjima, platnim listama i kreditnim karticama. AI može pomoći s općenitim financijskim informacijama, ali za dobivanje takvog savjeta nije potrebno otkrivati podatke pomoću kojih netko može pristupiti vašem novcu ili identificirati vaše račune.

U članku se upozorava i na porezne prijave te druge dokumente koji otkrivaju prihode jer takvi dokumenti često na jednom mjestu sadrže velik broj osjetljivih informacija.