Ljeto je razdoblje kada najviše konzumiramo krastavac. Jednostavno je to i osvježavajuće povrće koje sadrži 95 posto vode, vitamin A, B, C i E. Krastavac, bogat vitaminima i mineralima odličan je u salati u kombinaciji s drugom povrćem. Krastavac je navodno bio rasprostranjen u istočnoj Indiji kao samonikla biljka. U Europu ga pak donose Rimljani. Drevni narodi pili su ga kao osvježavajući sok za vrijeme jakih vrućina, a liječnici u doba starog Egipta smatrali su ga jako ljekovitim. Koštice krastavaca pronađene su i u faraonskim grobnicama u Egiptu, a Izraelci u pustinji Sinaj bili su ludi za osvježavajućim krastavcem. Najveći svjetski proizvođač krastavaca je Kina.

Kako krastavac sadrži velike količine vode, dobar je diuretik koji otklanja nakupljene toksine, te pomaže u radu bubrega i žući. Ukusan ljetni obrok kojeg su nam pripremale bake bili su krastavci s kiselim mlijekom, odnosnom vrhnjem. Svježi krastavac prirodan je način za čišćenje tena i održavanje zdravlja kože. Naše bake umjesto odlaska na face liftinga za kojeg nisu ni znale da će jednog dana postojati, za pomlađivanje su koristile zelen, svjež domaći krastavac kojeg su uzgojile su svom vrtu.

Isto je tako korisno znati da su sokom od krastavaca stari ljudi jačali zube desni, a ploške krastavaca nanosili su na opekline i na iritiranu kožu. Krastavac je dobar saveznik u bolestima želuca, crijeva, čireva, hemeroida. Nije ga dobro držati predugo u hladnjaku i najbolje je kad se konzumira svjež. Mana mu je ta da ga neki ljudi teško probavljaju.