Nakon napornog dana i brojnih obveza, večera je često nešto što obavimo na brzinu, kad stignemo. Mnogi ljudi ne jedu svaki dan u isto vrijeme, ali dijetetičari upozoravaju da vrijeme večere itekako može utjecati na zdravlje, san i probavu. Postavlja se pitanje: postoji li pravo vrijeme za večeru?

Prema dijetetičarki Marissi Karp, najbolje je večerati između 17 i 19 sati. Ako to nije izvedivo, preporučuje da posljednji obrok pojedete tri sata prije spavanja. S njom se slaže i dijetetičarka Elizabeth Brown. Ona ističe da takav razmak omogućuje tijelu da probavi hranu i smanjuje rizik od žgaravice i refluksa.

Brown također napominje da vrijeme večere ovisi i o vrsti hrane. Masni obroci, poput velikih burgera s pomfritom, mogu se probavljati i po šest sati, što otežava san i povećava rizik od nelagode tijekom noći.

Prerano ili prekasno? Ni jedno ni drugo nije idealno

Večera u 15 sati, ako ne planirate još neki međuobrok, može rezultirati kasnovečernjom gladi. To može otežati uspavljivanje. U takvim slučajevima stručnjaci preporučuju mali, uravnoteženi međuobrok koji sadrži ugljikohidrate, proteine i zdrave masti. Ugljikohidrati, kažu, potiču proizvodnju serotonina, koji se kasnije pretvara u melatonin, hormon važan za spavanje.

S druge strane, večera preblizu odlasku na spavanje također nije dobra ideja. Naša probava tada još uvijek radi, a tijelo bi već trebalo biti u fazi odmora. To može narušiti kvalitetu sna i dovesti do osjećaja težine i umora ujutro.

Ako radite do kasno, važno je rasporediti obroke tako da tijekom dana pojedete dovoljno. To će spriječiti da navečer budete pregladnjeli i posegnete za brzom, manje zdravom hranom. Dijetetičarka Karp predlaže zasitne međuobroke, poput jabuke s maslacem od kikirikija, koji će vam pomoći da izdržite do večere.

Redovitost pomaže tijelu

Naše tijelo voli rutinu, uključujući i redovito vrijeme obroka. Stalna večera u isto vrijeme pomaže u održavanju cirkadijalnog ritma, odnosno unutarnjeg tjelesnog sata. Osim svjetlosti, i hrana je važan "okidač" koji pomaže tijelu da se uskladi s dnevnim ciklusima.

Studije su pokazale da poremećaj tog ritma može negativno utjecati na zdravlje i povećati rizik od metaboličkih poremećaja, poput dijabetesa i srčanih bolesti.

Ako vam je teško biti dosljedni u rasporedu večera, unaprijed planirani obroci mogu biti od velike pomoći. Priprema hrane za nekoliko dana unaprijed smanjuje stres, štedi vrijeme i pomaže u donošenju boljih odluka kada ste umorni, piše Index.