Međunarodni znanstveni tim pronašao je prve izravne dokaze o lovu na lavove i ranoj upotrebi lavlje kože u neandertalaca, navodi se u novoobjavljenoj studiji.

Njemački, britanski i australski znanstvenici objavili su da su pronašli nove dokaze o lovu na kosturu špiljskog lava koji datira od prije 48.000 godina i pronađen je u Siegsdorfu, u jugoistočnoj Njemačkoj.

Ogromni špiljski lav, s visinom hrpta od oko 1.3 metra, bio je "glavni predator" Euroazije tijekom 200.000 godina prije nego što je izumro na kraju ledenog doba, što svakako dovodi do zaključka da su ga vrlo vjerojatno lovili i s njime se borili i krapinski neandertalci.

Istraživači su prvobitno otkrili falange lava stare najmanje 190.000 godina u Einhornhoehleu u središnjoj Njemačkoj, za koje kažu da su "najraniji primjer korištenja kože špiljskog lava od strane neandertalaca u srednjoj Europi".

"Nalazi svjedoče o najranijem izravnom slučaju ubijanja velikog grabežljivca u ljudskoj povijesti", rekli su znanstvenici u studiji objavljenoj jučer u Scientific Reports, prenosi Index.

Oni su identificirali ubodne rane na prsnom košu špiljskog lava, što sugerira da je velika mačka ubijena drvenim kopljem.

"Ozljeda rebra jasno se razlikuje od tragova ugriza mesoždera i pokazuje tipičan uzorak ozljede uzrokovane lovačkim oružjem", rekla je voditeljica studije Gabriele Russo s Instituta za arheološke znanosti Sveučilišta u Tuebingenu u Njemačkoj.

"Lav je vjerojatno ubijen kopljem koje mu je zabodeno u trbuh kada je već ležao na zemlji", rekla je arheologinja Annemieke Milks sa Sveučilišta u Readingu u Britaniji.

Russo je rekla da urezi na nožnom prstu imaju smisla samo ako je životinja oderana da bi se dobila koža s još uvijek pričvršćenim kandžama. Otkriće ju je navelo da dodatno analizira ostatke lava iz Siegsdorfa, koji su iskopani 1985.

Tim je također pronašao nožne kosti tri druga špiljska lava na kojima se vide pažljivi rezovi koji su bili u skladu s onima kada se životinji odere koža, piše Index.