U novoj studiji istraživači su pratili 62 zdrave odrasle osobe kako bi ispitali kako kava utječe na tijelo i mozak. U skupini je bilo 31 redovitih konzumenata kave i 31 osoba koja nije pila kavu.

Na početku studije, svi volonteri dali su uzorke krvi, urina i stolice. Ispunili su i upitnike o raspoloženju i ponašanju, kao i testove pamćenja i kognitivnih sposobnosti piše Daily Mail, prenosi N1.

Redovitim konzumentima kave zatim je rečeno da potpuno prestanu piti kavu dva tjedna. Nakon toga, nasumično su im dodijeljeni ili kava s kofeinom ili kava bez kofeina sljedećih 21 dan. Istraživači su zatim usporedili kako su se sudionici mijenjali tijekom faza odvikavanja i ponovnog uvođenja.

Otkrili su da su redoviti konzumenti kave iskusili impulzivnije ponašanje i emocionalnu reaktivnost od ljudi koji nisu pili kavu. Ali, nakon što su konzumenti kave odustali od svoje navike na dva tjedna, oba mjerenja su pala.

Kad je kava ponovno uvedena, učinci su se razlikovali ovisno o konzumiranoj vrsti. Sudionici kojima je dana kava s kofeinom prijavili su nižu anksioznost i psihičku nelagodu. Oni koji su pili kavu bez kofeina primijetili su poboljšanja u kvaliteti sna, tjelesnoj aktivnosti i pamćenju.

Istraživači navode da nalazi sugeriraju da kava može utjecati na tijelo na načine koji nadilaze učinak kofeina na koji se mnogi konzumenti oslanjaju svako jutro. Studiju, objavljenu ovog tjedna u Nature Communicationsu, vodili su istraživači sa University Collegea Cork u Irskoj.

Uz bihevioralne nalaze, znanstvenici su otkrili i da redoviti konzumenti kave imaju izrazito drugačiji crijevni mikrobiom od onih koji ne piju. Crijevni mikrobiom odnosi se na trilijune bakterija i drugih mikroba koji žive u probavnom sustavu. Znanstvenici sve više vjeruju da može pomoći u oblikovanju probave, imuniteta, metabolizma, raspoloženja, pa čak i zdravlja mozga.

Neki od bakterijskih obrazaca uočenih kod konzumenata kave počeli su se vraćati na razine uočene kod onih koji ne piju nakon dvotjednog razdoblja odvikavanja. Kad je kava ponovno uvedena, i kofeinske i beskofeinske verzije izazvale su promjene u bakterijama. To, kažu znanstvenici, sugerira da neki od učinaka kave mogu dolaziti od prirodno prisutnih biljnih spojeva, a ne samo od kofeina. Te tvari, poznate kao fenolne kiseline, antioksidansi su koji se također nalaze u voću, povrću i drugoj biljnoj hrani.

Istraživači su otkrili i znakove da kava može utjecati na upale u tijelu. Na početku ispitivanja, redoviti konzumenti kave imali su niže razine C-reaktivnog proteina, uobičajenog markera povezanog s upalom u tijelu. Imali su više razine IL-10, protuupalne molekule. Kad su prestali piti kavu, neki su upalni markeri porasli. Nakon što je kava ponovno uvedena, i skupina s kofeinom i skupina bez kofeina pokazala je smanjeni upalni odgovor u laboratorijskim ispitivanjima.

Međutim, istraživači su naglasili da studija ne dokazuje da kava izravno uzrokuje bolje zdravlje, poboljšano pamćenje ili promjene u osobnosti. Ispitivanje je bilo relativno malo, a sudjelovalo je samo 62 osobe.

Prethodne studije povezale su umjeren unos kave s nižim rizikom od dijabetesa tipa 2, bolesti jetre i nekih srčanih bolesti. No, kava također može pogoršati anksioznost, palpitacije i loš san kod osjetljivih osoba, posebno kada se konzumira u velikim količinama ili kasno tijekom dana.

Istraživači su rekli da su sada potrebna veća istraživanja kako bi se potvrdilo prevode li se mikrobne promjene uočene kod konzumenata kave u značajne dugoročne zdravstvene koristi.