Foto: Ilustracija/PIXSELL 

Krizanteme su neizostavan cvijet hrvatskih groblja početkom studenoga, kada obilježavamo Svi svete i Dušni dan. U to vrijeme groblja diljem zemlje preplave raznobojne kugle krizantema koje ljudi polažu na grobove svojih najmilijih. No, zašto baš taj cvijet ima tako snažno mjesto u ovoj tradiciji?

Danas je nezamislivo proći kraj groblja početkom studenoga, a da se ne vidi more krizantema. Iako se u novije vrijeme pojavljuju i drugi cvjetni aranžmani, krizantema ostaje tradicionalni simbol Dušnog dana u Hrvatskoj – znak da naši pokojni nisu zaboravljeni i da sjećanje na njih i dalje živi.

Simbolika krizanteme

Krizantema je u mnogim dijelovima svijeta cvijet sjećanja, poštovanja i vječnosti. U Europi, osobito u katoličkim zemljama poput Hrvatske, Francuske, Italije i Belgije, krizantema se povezuje s žalovanjem, tugom i odavanjem počasti preminulima. Bijela krizantema simbolizira čistoću i iskrenost emocija, žuta tugu, dok šarene varijante mogu predstavljati zahvalnost i trajno sjećanje.

U azijskim kulturama, odakle krizantema i potječe, simbolika je drukčija pa tako u Kini i Japanu ona označava dug život, sreću i obnovu. No, kada je u 17. stoljeću krizantema stigla u Europu, postupno je poprimila melankolično značenje povezano s jeseni, opadanjem prirode i prolaznošću života.

Povijest i dolazak tradicije u Hrvatsku

Krizantema potječe iz istočne Azije, a u Europu je donesena u 17. stoljeću. U Hrvatskoj se počela masovnije saditi i koristiti u 19. stoljeću, kada su se groblja počela uređivati u današnjem obliku i kada se razvila navika donošenja cvijeća na grobove. Zahvaljujući svojoj otpornosti na hladnoću i dugom trajanju cvata u jesen, krizantema je postala praktičan, ali i simboličan izbor za blagdane sjećanja na mrtve. Dok mnogi drugi cvjetovi venu s prvim mrazom, krizantema u to doba cvate najbujnije, što ju je učinilo savršenim simbolom vječne ljubavi i trajnog sjećanja, piše Tportal.