Katolici danas slave blagdan Gospe Snježne, stoga imendan danas slave Snježana i Nives.

Naime, obljetnica posvete bazilike svete Marije Velike (Santa Maria Maggiore) u Rimu u narodu je slavljena kao Gospa Snježna, Gospa od Sni(je)ga, Ledena Gospa ili Majka Božja Snježna.

Blagdan nosi ovaj naziv prema legendi nastaloj u 13. stoljeću, po kojoj se u noći 3. kolovoza 352. Gospa ukazala tadašnjem papi Liberiju i rimskome patriciju Ivanu. U tom ukazanju naredila im je da joj u čast izgrade crkvu na mjestu koje će biti obilježeno snijegom. Snijeg je pao 5. kolovoza na Eskvilinu, jednom od sedam rimskih brežuljaka. Papa Liberije je osobno motikom obilježio granice buduće bazilike. Bazilika Santa Maria Maggiore jedna je od četiri najveće bazilike u Rimu a dao ju je izgraditi papa Liberije (352. – 356.) te po njemu nosi i naziv Liberijanska bazilika.

Naknadno ju je preuredio papa sv. Siksto III. te je, u spomen Efeškog sabora na kojem je donesena dogma o Marijinom Bogomajčinstvu, posvetio Presvetoj Bogorodici.

Štovanje Gospe Snježne seže u 13. stoljeće. Kod Hrvata već u 14. stoljeću u Segetu Donjem kod Trogira sagrađena je crkva u čast Gospi od Sniga. Franjevačka crkva Gospe od Snijega u Cavtatu je sagrađena 1484. godine. Crkva Svete Gospe Snježne u Čepiću kod Šterne, prema nekim izvorima sagrađena je 1492. godine.

No, sva marijanska svetišta u Hrvatskoj danas slave Gospu Snježnu pa su se tako mnogi uputili i u naše marijabistričko svetište.