Godišnji vodič neprofitne organizacije Environmental Working Group (EWG) ponovno je stavio jagode, špinat te lisnato povrće poput kelja i raštike na vrh neslavne liste "Prljavih dvanaest". Riječ je o popisu dvanaest vrsta konvencionalno uzgojenog voća i povrća s najvišim razinama ostataka pesticida. Analiza za 2026. godinu, koja je obuhvatila više od 54.000 uzoraka, otkrila je tragove čak 264 različita pesticida. Ono što posebno zabrinjava jest činjenica da su uzorci testirani nakon što su temeljito oprani i, po potrebi, oguljeni - baš kao što bi to učinio svaki potrošač kod kuće. Čak i nakon takve pripreme, gotovo svi uzorci s vrha liste, poput jagoda, sadržavali su ostatke višestrukih kemikalija, potvrđujući da ove namirnice predstavljaju najveći izvor pesticida u prehrani.

Ključni razlog zašto je ovo voće i povrće toliko podložno kontaminaciji leži u njihovoj samoj prirodi. Namirnice poput jagoda, grožđa, borovnica i breskvi imaju tanku i jestivu koru koja ne pruža nikakvu zaštitu od kemikalija. Pesticidi se stoga upijaju izravno u meso ploda i ne mogu se u potpunosti ukloniti pranjem. Dodatni problem predstavljaju takozvani sistemični pesticidi, koji se apsorbiraju u tkivo same biljke tijekom rasta i postaju njezin sastavni dio. Površinsko pranje ili ribanje može smanjiti izloženost, ali ne i eliminirati kemikalije koje su već prodrle duboko u plod. Upravo zbog toga, lisnato povrće i bobičasto voće, koji su mete brojnih štetnika, tretiraju se višekratno tijekom sezone rasta, što rezultira nakupljanjem kemijskog "koktela".

Izvješće za 2026. godinu donijelo je dosad najalarmantnije otkriće: prisutnost PFAS pesticida, poznatijih kao "vječne kemikalije". Ove tvari nazivaju se vječnima jer se zbog svoje molekularne strukture izuzetno sporo razgrađuju u okolišu i ljudskom tijelu, gdje se mogu godinama nakupljati. Testiranja su pokazala da je čak 63 posto svih uzoraka s liste "Prljavih dvanaest" bilo kontaminirano ovim opasnim spojevima. Američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) povezuje izloženost PFAS-u s nizom teških zdravstvenih problema, uključujući rak, oštećenje jetre, bolesti štitnjače, smanjenu plodnost, hormonske poremećaje i slabljenje imunološkog sustava. Ovo otkriće daje potpuno novu dimenziju raspravi o sigurnosti hrane i čini preporuku o odabiru organskih verzija ovih namirnica važnijom no ikad.

Iako ovi podaci zvuče alarmantno, dio znanstvene zajednice tvrdi da izvješće EWG-a ne pruža potpunu sliku i nepotrebno širi strah. Kritičari ističu da se prisutnost ostataka pesticida ne može izjednačiti sa zdravstvenim rizikom, jer su detektirane razine u velikoj većini slučajeva daleko ispod zakonski dopuštenih granica koje su postavile regulatorne agencije. Jedna analiza pokazala je da bi odrasla osoba trebala pojesti stotine porcija konvencionalnog špinata dnevno kako bi uopće dosegnula prag koji bi se teoretski mogao smatrati štetnim. S druge strane, iz EWG-a odgovaraju kako "zakonski dopušteno ne znači i sigurno", tvrdeći da su propisi često zastarjeli i ne uzimaju u obzir kumulativni učinak izloženosti mješavini različitih pesticida, čak i u malim dozama.

Stručnjaci se slažu da dobrobiti konzumacije voća i povrća nadmašuju rizike, no savjetuju nekoliko koraka za smanjenje izloženosti. Temeljito pranje pod tekućom vodom prvi je i osnovni korak. Za učinkovitije čišćenje, pogotovo kod namirnica poput jagoda, preporučuje se metoda za uklanjanje prljavštine i pesticida koja uključuje namakanje u otopini vode i sode bikarbone ili bijelog octa na nekoliko minuta, nakon čega slijedi ispiranje. Ipak, za namirnice s liste "Prljavih dvanaest", najsigurnija metoda je guljenje kore, kao kod jabuka, krušaka i krumpira. Time se nažalost gubi i značajan dio vlakana i vitamina, pa je odluka na samom potrošaču.

Najpraktičniji pristup je pametna kupovina. Nasuprot "Prljavima", postoji i lista "Čistih petnaest", na kojoj se nalaze namirnice s najmanje pesticida, poput avokada, ananasa, luka i kukuruza šećerca. One su siguran izbor čak i kada su konvencionalno uzgojene. Preporuka je stoga preusmjeriti budžet za organske proizvode upravo na najkritičnije namirnice: jagode, špinat, kelj, grožđe i breskve. Dobra i često povoljnija alternativa su smrznute organske verzije bobičastog voća i špinata, koje zadržavaju usporedivu nutritivnu vrijednost, piše Večernji.hr.