Prosječna 19-godišnjakinja u Bangladešu ili Gvatemali iste je visine kao i 11-godišnjakinja u Nizozemskoj, jedan je od zapanjujujućih rezultata globalne analize koju je provelo Sveučilište Imperial College London.

Analiza je procjenjivala je visinu i težinu djece i adolescenata u cijelom svijetu. Istraživanje, objavljeno u časopisu Lancet, otkrilo je kako težina i visina školske djece jako varira te ovisi o njihovoj prehrani.

U istraživanje su uvršteni podaci 65 milijuna djece u dobi od pet do 19 godina, a djeca su bila iz 193 različite države. Otkriveno je kako su visina i težina indikatori dobrog zdravlja te da oni značajno variraju kod djece u različitim dijelovima svijeta.

Otkrivena je razlika od čak 20 centimetara između najviše i najniže nacije 19-godišnjaka. Primjerice, otkriveno je kako je prosječna 19-godišnja djevojka u Bangladešu ili Gvatemali (nacije gdje su djevojčice najniže) iste visine kao i prosječna 11-godišnjakinja u Nizozemskoj, naciji s najvišom djecom u prosjeku.

Tim koji stoji iza ovog istraživanja upozorio je kako loša prehrana i nedostupnost kvalitetnih namirnica mogu dovesti do zaustavljanja rasta te pretilosti koje kasnije utječu na opće zdravlje djeteta za cijeli život.

Istraživanje koje je proučavalo podatke koji sežu sve od 1985. do 2019. godine otkrilo je kako su nacije s najvišom djecom u 2019. godini bile zemlje centralne i sjeverozapadne Europe, što znači zemlje poput Nizozemske, Islanda i Crne Gore.

Nacije koje su imale najniže 19-godišnjake uglavnom su zemlje južne i jugoistočne Azije, Latinske Amerike i istočne Afrike poput Papue Nove Gvineje, Gvatemale i Bangladeša. Najveće poboljšanje prosječne visine uočeno je kod zemalja s naglim ekonomskim porastom poput Kine, Južne Koreje i nekih dijelova jugoistočne Azije. Primjerice, 19-godišnji dječaci u Kini 2019. godine bili su osam centimetara viši nego 1985. godine što ih je na globalnoj razini rast sa 150. mjesta na kojem su bili 1985. na 65. mjesto najviših nacija u 2019. godini. S druge strane, stanje se pogoršalo u Velikoj Britaniji gdje su 19-godišnji dječaci pali s 18. na 39. mjesto, a djevojčice s 42. na 49. mjesto.

Mjerili su i indeks tjelesne mase te su otkrili kako najveći indeks imaju dječaci s Pacifičkih otoka, Bliskog Istoka, Amerike i Novog Zelanda. S druge strane pak, najniži indeks tjelesne mase imaju djeca u južnoj Aziji u zemljama poput Indije i Bangladeša. Razlika između najtežeg i najlakšeg djeteta je oko 25 kilograma.

Znanstvenici su upozorili kako je većina djece do pete godine imala zdravu visinu i težinu, no nakon toga su prestali rasti i počeli su se debljati.

"Djeca u nekim zemljama rastu zdravo do pete godine, ali onda zaostaju u školskim godinama. To pokazuje neravnotežu između ulaganja u prehranu djece i školaraca te adolescenata. Ovo je posebno važan problem u vrijeme pandemije koronavirusa jer su škole diljem svijeta zatvorene, a mnoge siromašne obitelji nisu u mogućnosti priuštiti djeci pravilnu prehranu", upozorio je profesor Majid Ezzati, voditelj istraživanja te dodao kako je važno da politika omogući dostupnost kvalitetne prehrane po prihvatljivim cijenama kako bi djeca mogla normalno rasti i razvijati se te imati opće dobro zdravlje kasnije u životu.