Foto: Pexels

Sjedite za radnim stolom, rješavate hitan zadatak ili se probijate kroz popodnevnu prometnu gužvu i odjednom uhvatite sami sebe kako su vam vilice čvrsto stisnute.

Nesvjesno stišćete zube dok radite ili vozite, a da toga u prvom trenutku uopće niste bili svjesni.

Liječnici i stomatolozi upozoravaju kako ova naizgled bezazlena navika nije samo prolazna reakcija na napet trenutak, već skriveni krivac za ozbiljnu tegobu koja pogađa sve veći broj ljudi.

Riječ je o fenomenu poznatom kao budni bruksizam, tihom problemu modernog života koji često prolazi neprepoznat sve dok ne stvori ozbiljne zdravstvene smetnje.

Zašto vilica reagira čim se duboko koncentrirate

Mnogi ljudi bruksizam poistovjećuju isključivo s noćnim škrgutanjem zubima u snu.

Ipak, stiskanje u budnom stanju bitno je drugačije jer rijetko uključuje glasan zvuk struganja zuba o zub.

Umjesto toga, događa se takozvano statičko stiskanje, odnosno dugotrajan i snažan pritisak gornje čeljusti na donju bez ikakvog pomicanja.

Ljudsko tijelo ima urođeni refleks ukočenja mišića kada se suočava sa stresom, žurbom ili pojačanom mentalnom koncentracijom.

Kada pišete kompliciran izvještaj, pratite gust promet na cesti ili odgovarate na neugodan poziv, mozak to registrira kao stanje pripravnosti.

Kao posljedica, žvačni mišići, a posebno snažni maseter, prelaze u stalni grč.

Zanimljiva je anatomska činjenica da bi se u stanju potpunog mirovanja naši gornji i donji zubi zapravo trebali dodirivati samo tijekom žvakanja i gutanja hrane.

Kada se to zbroji, zubi bi u normalnim okolnostima trebali biti u kontaktu svega petnaest do dvadeset minuta dnevno.

Kod ljudi koji nesvjesno stišću čeljust, taj kontakt i pritisak mogu trajati satima, stvarajući ogroman teret za cijelo tijelo.

Skriveni uzrok glavobolja, šuma u ušima i bolnih ramena

Najveći problem s budnim stiskanjem zuba leži u tome što rijetko tko bol povezuje s ustima.

Osobe koje pate od ovog poremećaja najčešće godinama obilaze neurologe ili fizijatre tražeći uzrok kroničnih tegoba.

Pritisak koji stvaraju stisnute vilice može iznositi i do nekoliko desetaka kilograma po kvadratnom centimetru.

Ta se sila izravno prenosi na temporomandibularni zglob, osjetljiv spoj koji povezuje donju čeljust s lubanjom.

Kada je taj zglob pod stalnom upalom i opterećenjem, javlja se tupa, iscrpljujuća glavobolja koja najčešće počinje u sljepoočnicama i širi se prema zatiljku.

Zbog neposredne blizine ušnog kanala i zajedničkih živčanih puteva, dugotrajno stiskanje može izazvati osjećaj začepljenosti uha, bolove nalik upali pa čak i neugodan šum u ušima, poznat kao tinitus.

Napetost se potom lančano spušta niz vratne mišiće, uzrokujući ukočenost vrata i ramena koju masaže mogu olakšati samo privremeno.

Stomatolozi ističu da zubi s vremenom počinju trpjeti mikropukotine cakline, rubovi postaju nazubljeni, a javlja se i iznenadna preosjetljivost na toplo i hladno.

Položaj tijela i kofein koji dodatno pogoršavaju stvar

Iako je stres glavni okidač, način na koji radimo i funkcioniramo svakodnevno dolijeva ulje na vatru.

Rad za računalom često prati takozvani položaj glave prema naprijed, gdje brada bježi prema ekranu dok ramena padaju.

Taj neprirodan položaj automatski mijenja geometriju čeljusti i tjera žvačne mišiće da rade dvostruko jače kako bi stabilizirali glavu.

Ista se stvar događa za volanom automobila, posebno kada se vozač nesvjesno naginje naprijed i čvrsto steže upravljač.

Ako uz to tijekom dana popijete tri ili četiri šalice kave, situacija postaje još gora.

Kofein djeluje kao snažan stimulans središnjeg živčanog sustava i dokazano pojačava tonus mišića lica, čineći stiskanje znatno češćim i intenzivnijim.

Kombinacija napetosti, lošeg sjedenja i kofeina stvara začarani krug iz kojeg je tijelu teško izaći samo od sebe.

Jednostavan test u tri sekunde otkriva jeste li među njima

Kako biste odmah saznali imate li ovu naviku, dovoljno je obratiti pažnju na stanje u ustima u ovom trenutku.

Zastanite na sekundu i provjerite dodiruju li vam se gornji i donji kutnjaci dok čitate ove retke.

Ako se dodiruju, a ne jedete ništa, čeljust vam je u stanju stresa.

Ispravan i prirodan položaj usta zahtijeva jednostavno pravilo: usne spojene, zubi razdvojeni, a jezik lagano položen uz nepce, tik iza prednjih zuba.

Kada je jezik u tom položaju, anatomski je nemoguće snažno stisnuti zube bez svjesnog napora.

Drugi jasan znak budnog stiskanja je bijela vodoravna linija s unutarnje strane obraza, točno na liniji gdje se zubi spajaju.

Tu liniju stomatolozi često vide kod pacijenata, a ona nastaje jer sluznica obraza doslovno biva usisana i pritisnuta između stisnutih zuba.

Kako prekinuti automatski refleks prije nego što nastane šteta

Budući da je riječ o nesvjesnoj motoričkoj navici, prvi i najvažniji korak liječenja je vraćanje svjesnosti o vlastitom tijelu.

Jedan od najučinkovitijih praktičnih trikova jest postavljanje vizualnog podsjetnika.

Zalijepite malu šarenu naljepnicu na kut računalnog monitora ili na sredinu upravljača u automobilu.

Svaki put kada vaš pogled padne na tu točku, postavite si jednostavno pitanje jesu li vam zubi stisnuti i ramena podignuta.

Čim to uočite, svjesno izdahnite, opustite ramena i pustite donju čeljust da slobodno padne.

Pomaže i jednostavna vježba zagrijavanja: nekoliko puta otvorite usta što šire možete bez boli, a zatim polako pomičite donju vilicu lijevo i desno.

Također, ako primijetite da vam se jutarnje glavobolje nastavljaju unatoč opuštanju tijekom dana, posjet stomatologu je neophodan.

Ponekad se budni bruksizam prelijeva u noćni, pri čemu individualno izrađena zaštitna udlaga može spasiti zube od pucanja i zglobove od trajnih oštećenja.

Prepoznavanje trenutka kada stisnete zube nije sitnica, već jednostavan signal kojim vas tijelo upozorava da usporite prije nego što posljedice postanu bolne i skupe.