Najnovija upozorenja stručnjaka za sigurnost hrane i sanitarnih inspektora ukazuju na to da potrošači često nesvjesno rade ozbiljnu pogrešku koja može imati posljedice po zdravlje. Riječ je o kupnji flaširane vode koja je bila izložena izravnom suncu u rashladnim vitrinama ili na paletama ispred prodajnih mjesta. Ono što na prvi pogled izgleda kao osvježenje, u takvim uvjetima može postati potencijalna zdravstvena opasnost, piše Dnevno.hr.

Stručnjaci upozoravaju da nepravilno skladištenje ambalaže na visokim uličnim temperaturama pokreće kemijske procese unutar plastike, zbog čega je važno obratiti pozornost na uvjete u kojima se voda prodaje i čuva.

Većina komercijalne flaširane vode pakirana je u PET ambalažu (polietilen tereftalat). Iako se ova plastika smatra sigurnom za uporabu, to vrijedi samo pod uvjetima pravilnog skladištenja – na tamnom, suhom i hladnom mjestu, kako je i naznačeno na deklaracijama proizvoda. Problem nastaje kada su boce izložene visokim temperaturama i sunčevom zračenju, što je česta pojava na ulicama tijekom ljeta, piše Kurir.

U praksi, osobito u urbanim sredinama, rashladne vitrine i palete s vodom često se ostavljaju izvan zatvorenih prostora zbog nedostatka mjesta unutar kioska. Tako su boce izravno izložene suncu tijekom cijelog dana. U hladnjacima sa staklenim vratima, koji su također obasjani suncem, stvara se efekt staklenika. U takvim uvjetima temperatura unutar boce može doseći i više od 60 stupnjeva Celzija, što mijenja strukturu plastike i same tekućine.

Stručnjaci upozoravaju da se pri izlaganju PET ambalaže ekstremnoj toplini i UV zračenju plastika počinje razgrađivati na molekularnoj razini. Tijekom tog procesa mogu se oslobađati kemijski spojevi poput bisfenola A (BPA), antimona i ftalata, koji iz stijenki boce prelaze u vodu. Ove tvari spadaju u skupinu endokrinih disruptora, što znači da mogu imitirati prirodne hormone u tijelu i potencijalno narušiti rad štitnjače i metabolizma.

Dodatni rizik predstavljaju i kiosci čiji rashladni uređaji, zbog opterećenja mreže ili visokih vanjskih temperatura, ne uspijevaju postići odgovarajuću razinu hlađenja. U takvim slučajevima kupcima se prodaje voda koja se naizgled čini hladnom, ali je zapravo prethodno dugo stajala na visokim temperaturama prije hlađenja.

Moguće zdravstvene posljedice

Stručnjaci navode da konzumacija vode koja je bila izložena pregrijavanju i potencijalnoj kontaminaciji mikroplastikom i kemijskim nusproduktima može izazvati: mučninu, želučane tegobe i glavobolje. Dugoročno, redovita konzumacija takve vode može imati negativan učinak na jetru i bubrege. Osim kemijskog onečišćenja, nepravilno skladištenje vode povećava i rizik od mikrobiološke kontaminacije. Iako prirodna mineralna i izvorska voda sadrži minimalan i zakonski dopušten broj mikroorganizama, visoke temperature stvaraju idealne uvjete za njihov ubrzani rast.

Kada boca stoji na temperaturama iznad 40 stupnjeva, postaje pogodna sredina za brzo razmnožavanje bakterija. Situacija postaje još opasnija ako se boca koja je već bila izložena toplini otvori, popije dio sadržaja i zatim ostavi u vrućem automobilu ili torbi. Bakterije iz sline tada ulaze u tekućinu i u toplim uvjetima se brzo razmnožavaju. U samo nekoliko sati takva voda može postati mikrobiološki nesigurna te potencijalno izazvati crijevne infekcije, trovanje i dehidraciju.

Kako prepoznati “pregrijanu” vodu?

Potrošači mogu obratiti pozornost na nekoliko znakova koji ukazuju da je voda bila nepravilno skladištena: Prvi znak je deformacija boce. Ako je boca napuhnuta ili joj je dno zaobljeno i nestabilno, to može ukazivati na izloženost visokim temperaturama i oslobađanje plinova. Drugi znak je promjena mirisa ili okusa. Ako voda ima neugodan miris plastike ili kemikalija, odnosno bljutav okus, preporučuje se prestanak konzumacije. Također se navodi da kondenzacija unutar zatvorene boce može upućivati na nagle temperaturne promjene koje su utjecale na sadržaj.

Stručnjaci savjetuju da se flaširana voda tijekom vrućih mjeseci kupuje u klimatiziranim supermarketima i hipermarketima, gdje se roba skladišti u kontroliranim uvjetima i ne izlaže suncu. U takvim objektima proizvodi se premještaju izravno iz rashladnih skladišta, bez dugotrajnog stajanja na otvorenom. Ako je kupnja na kiosku neizbježna, preporučuje se biranje boca koje se nalaze dublje u hladnjaku, zaštićene od izravnog sunčevog svjetla.

Nakon kupnje, voda se ne bi smjela ostavljati u automobilu jer se unutrašnjost vozila na suncu može zagrijati na više od 60 stupnjeva u samo pola sata. Umjesto toga, preporučuje se držanje vode u hladu ili u termo torbama koje smanjuju izloženost toplini i UV zračenju, piše Dnevno.hr.