Već petu godinu zaredom na dan 22. veljače slavimo Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Hrvatska glagoljica povijesno je hrvatsko pismo, jedan od nezaobilaznih simbola nacionalnoga identiteta i višestoljetne uljudbe, na temelju kojega smo i danas prepoznatljivi i jedinstveni u Europi i svijetu.

Inače, 22. veljače izabran je jer je tog datuma 1483. godine tiskana prva knjiga na hrvatskome jeziku „Misal po zakonu rimskoga dvora“, prvi misal u Europi koji nije tiskan latinicom i latinskim jezikom. Ova hrvatska inkunabula tiskana je 28 godina nakon Gutenbergove Biblije i važan je dokaz toga da su Hrvati već u 15. stoljeću bili izrazito društveno, gospodarski i kulturno razvijen narod.

Proglašenje toga Dana inicirao je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje želeći popularizirati jedno od najprepoznatljivijih obilježja hrvatske pismenosti i kulture te važan simbol hrvatskog i nacionalnog identiteta po kojem je Hrvatska jedinstvena i prepoznatljiva u svijetu. Hrvatska glagoljica, uglatog tipa, poseban je tip glagoljice koja se razvijala od 13. stoljeća na području Hrvatske, odnosno hrvatskom govornom području i upravo se zato smatra hrvatskom.

Osim što je glagoljicom tiskana prva hrvatska knjiga i naš najpoznatiji kameni spomenik Bašćanska ploča, to je pismo predstavljeno i na Drugom vatikanskom saboru nakon kojeg su se mise počele služiti i na narodnim jezicima. Zanimljivo je i to da je na glagoljici bio pisan i evanđelistar na koji su pri krunidbi prisezali francuski kraljevi, među kojima i Luj XIV. - Kralj Sunce.