Studije su pokazale da mirisne svijeće tijekom sagorijevanja ispuštaju otrovne plinove, poput ugljikovog monoksida, sumporovog dioksida i dušikovih oksida, kao i hlapljive organske spojeve (VOC). Udisanje tih tvari može izazvati kašalj, kihanje, iritaciju očiju, pogoršanje simptoma astme te, dugoročno, povećati rizik od bolesti srca, raka pluća i kroničnog bronhitisa, piše 24sata.

Kombinacija korištenja mirisnih svijeća, slabe ventilacije i zatvorenih prozora pogoršava izloženost zagađivačima. Tijekom sagorijevanja svijeća, koncentracija čestica PM2,5 – koje mogu prodrijeti duboko u pluća i uzrokovati upale – može porasti do 15 puta iznad granica preporučenih od strane Svjetske zdravstvene organizacije. U nedovoljno ventiliranim prostorijama potrebno je duže vrijeme za povratak ovih čestica na prihvatljive razine.

Istraživanja provedena u 14 kućanstava u Irskoj pokazala su da aktivnosti poput paljenja svijeća, pušenja i blokiranja ventilacijskih otvora povećavaju razine PM2,5 i CO2. Čestice PM2,5 povezane su s upalom pluća, genetskim mutacijama i povećanim rizikom od raka. Prema Međunarodnoj agenciji za istraživanje raka, ove čestice klasificirane su kao kancerogene. Štoviše, mirisni štapići mogu proizvesti čak četiri puta više štetnih čestica od cigareta, a svijeće bez mirisa manje su opasne od mirisnih.

Zbog toga što proizvođači mirisnih svijeća u SAD-u i EU nisu obvezni otkriti sve tvari koje se nalaze u njihovim proizvodima, teško je znati koje kemikalije ulaze u prostor prilikom njihove upotrebe. Plinovi poput dušikovih oksida i spojevi poput formaldehida i benzena mogu uzrokovati dišne probleme i povećati rizik od raka.

Stručnjaci preporučuju paljenje svijeća u prostorijama s otvorenim prozorima kako bi se smanjila koncentracija štetnih tvari. Ipak, potrebna su dodatna istraživanja kako bi se u potpunosti razumjeli zdravstveni rizici ovih proizvoda.