Boravkom na otvorenom, ne možemo ‘zaobići’ opojni miris bazge, koji dominira mjesecom svibnjem.

Bazgu beru mnogi, kako bi njene cvjetove pretvorili u čaj ili sok, a današnji sunčani dan, prije kiše, idealan je da naberete bazgu i napravite svoj domaći sok ili čaj.

Bazga spada među najstarije ljekovite biljke. Njezina se kora i plod skupljaju u jesen, a cvjetovi u proljeće. Bogati su raznim tvarima i vitaminima, a glavni razlog ljekovitosti ove biljke leži u flavonoidima koji su vrlo moćni antioksidansi i štite naše stanice od oštećenja.

Stoga se bazga koristi u liječenju degenerativnih bolesti, u prevenciji nastanka karcinoma, sprječava gripe i prehlade te jača imunitet, ima antivirusno i antimikrobno djelovanje. Koristi se pri upali dišnih puteva i olakšava simptome astme te pomaže pri peludnim alergijama. Bazga pospješuje izlučivanje toksina iz limfnih žlijezda, pomaže kod akni i kožnog osipa, djeluje kao laksativ i diuretik te pomaže pri mršavljenju.

Cvjetovi se beru u toplim danima, kada su suhi, dakle nikako poslije kiše, a koriste se friški, neposredno nakon branja.

Osušeni se mogu samljeti i čuvati na suhom i tamnom mjestu u staklenim posudama te koristiti za čaj, dok se od svježih cvjetova najčešće priprema sok, odnosno sirup od bazge koji se s vodom razrjeđuje u osvježavajući sok od bazge, koji idealno paše za gašenje žeđi u vrućim ljetnim danima.

Ako se danas zaputite u berbu bazge, donosimo vam brzinski recept kako ovaj divni cvijet pretvoriti u sirup.

Za to vam je potrebno:

30 cvjetova bazge

3 l vode

4 dag limunske kiseline

3 limuna

3 kg šećera

Cvjetove potopite u vodu sa limunskom kiselinom i na kriške izrezanim limunom s korom. Dobro izmiješajte i ostavite da odstoji na hladnom i tamnom mjestu 24 sata.

Drugi dan tekućinu procijedite pa dodajte šećer i dobro promiješajte. Ostavite da odstoji još 24 sata, uz povremeno miješanje.

Sljedeći dan sirup je spreman za pretakanje i skladištenje u staklene boce. Na taj ga način možete čuvati do godinu dana na hladnom i tamnom mjestu.