Ljevaci čine između 10 i 12 posto svjetske populacije, no moguće je da je njihov udio i veći. Inzistiranje na korištenju desne ruke prouzrokovalo je da je velik broj ljevaka naučio koristiti jednako spretno i desnu ruku, piše ordinacija.vecernji.hr.

Istraživanja su pokazala upečatljive različitosti između ljevaka i dešnjaka:

Tako je nađeno da su kod ljevaka obje polutke mozga jednako razvijene, za razliku od dešnjaka kojima je razvijenija lijeva polutka mozga koja kontrolira desnu stranu tijela.

Znatno veći broj živčanih vlakana u mozgu ljevaka je odgovoran za brži prijenos informacija između mozgovnih polutki te se to drži za razlog bolje prostorne orijentacije i uspješnosti u matematici i arhitekturi.

Istraživanja su pokazala veću osjetljivost dešnjaka na njihovu desnu stranu, dok su ljevaci podjednako osjetljivi na obje strane tijela.

Ukoliko je potrebno da ljevaci obavljaju zadatke desnom rukom, činit će to uspješnije, nego što to dešnjaci mogu lijevom. Tako, primjerice, ljevaci lakše nauče pisati desnom rukom, nego što mogu naučiti dešnjaci pisati lijevom rukom.

Desna ruka kod dešnjaka je malo veća i jača, a kod ljevaka su obje ruke u pravilu podjednako razvijene.

Iako je ljevorukost nasljedna osobina te su, primjerice, oba roditelja ljevaci, nije nužno da će i dijete biti.

Čak 90% beba u majčinom trbuhu siše palac ruke koja će mu biti dominantna pa nam snimka ultrazvuka može biti pokazatelj. Zanimljivo je da je taj podatak u skladu s udjelom ljevaka u općoj populaciji.

MENSA navodi da je više ljevaka u kategoriji genija s kvocijentom inteligencije (IQ) iznad 140. Među ljevorukom populacijom nalazimo iznimno talentirane matematičare, arhitekte i umjetnike. Nespretnost ljevaka u svijetu dizajniranom za dešnjake u jasnom je kontrastu s njihovom većom uspješnosti u pojedinačnim sportovima kao što su tenis, boks i mačevanje.