Zagorske brege i ravnice prekrile su zlatne glavice maslačka. Maslač raste na brežuljcima, vlažnim livadama, travnjacima i pun je vitamina. Biljka je gorka i puna mliječnog soka koji curi čim se biljka pretrgne. Cvate od proljeća do jeseni. Za lijek se beru korijen, lišće, ali i stabiljka. Listovi se skupljaju prije catnje, korijen u proljeće ili jesen, a stabiljka za vrijeme cvatnje. Ljekovita je cijela bljka. Mladi listovi koriste se za pripremu salate, cvjetovi za pripremu meda, a popečeni korijen kao zamjena za kavu.
Ova ljekovita biljka pojačava tek i probavu i to jedan samo od brojnih ljekovitih svojstava koju ova livadna biljka ima. U rano proljeće služi kao salata koja čisti krv i potiče na mokrenje. Za pripremu ove proljetne salate bere se svježe mlado lišće, ubrano prije cvatnje.

U narodu je salata poznata kao regmet. Osim regmeta, domaćice znaju spremati i pohane cvjetove maslačka. U narodnoj medicini svježi sok od maslačka učinkovit je u liječenju bolesti jetre, bubrege, slezene, mokraćnog mjehura, hemeroida, slabokrvnosti, glavobolje i loše probave. A odlična kombinacija je i med od maslačka kod grlobolje i infekcije dišnih putova te za pušače. Porijeklo maslačka seže u Grčku, a naše bake maslačkom su umivale lice kako bi imale lijepu sjajnu kožu. Maslačak pomaže i masnoj kosi. Svježe i usitnjene listove nanesite na suhu kosu, zamotajte ju ručnikom i ostavite preko noći. Ujutro kosu isperite šamponom.