Godinama je svinjska mast bila proglašena neprijateljem zdravlja, no sve više liječnika i nutricionista danas tvrdi da smo je možda nepravedno demonizirali. Iako sadrži zasićene masnoće, stručnjaci upozoravaju da njezin stvarni učinak na organizam ovisi o količini, načinu pripreme i usporedbi s industrijski prerađenim uljima koja svakodnevno koristimo.

Svinjska mast desetljećima je bila gotovo sinonim za „lošu masnoću“. Smatrala se opasnom za srce, krvne žile i kolesterol, a mnogi su je potpuno izbacili iz prehrane, zamijenivši je biljnim uljima. Međutim, dio stručnjaka danas upozorava da takav pristup nije u potpunosti utemeljen na stvarnim nutritivnim činjenicama.

Mit o štetnosti koji se godinama ponavljao

Jedan od glavnih razloga lošeg imidža svinjske masti leži u činjenici da sadrži zasićene masne kiseline. No ono što se često prešućuje jest da značajan dio njezina masnog sastava čine nezasićene masne kiseline, uključujući oleinsku kiselinu, istu onu koja se smatra najvrjednijom komponentom maslinovog ulja. Upravo ta činjenica dovela je do preispitivanja tvrdnje da je svinjska mast sama po sebi nezdrava.

Stručnjaci ističu kako problem nije u jednoj namirnici, već u količini i ukupnom načinu prehrane. Umjerena konzumacija svinjske masti, osobito u okviru uravnotežene prehrane, ne mora predstavljati rizik za zdravlje kod većine ljudi.

Zašto je svinjska mast stabilna pri kuhanju

Jedan od važnih argumenata u prilog svinjskoj masti jest njezina stabilnost na visokim temperaturama. Za razliku od nekih rafiniranih biljnih ulja, svinjska mast se pri pečenju i prženju sporije razgrađuje i manje oksidira. To znači da se tijekom pripreme hrane stvara manje potencijalno štetnih spojeva, što je posebno važno kod svakodnevnog kuhanja.

Zbog toga dio nutricionista smatra da je, za termičku obradu hrane, svinjska mast u nekim slučajevima bolji izbor od industrijski prerađenih biljnih ulja koja su osjetljivija na visoke temperature.

Nutritivna vrijednost koju mnogi zanemaruju

Osim masnih kiselina, svinjska mast sadrži i vitamine topljive u mastima, poput vitamina A, D i E, kao i određene minerale. Ti nutrijenti imaju važnu ulogu u imunitetu, zdravlju kostiju i pravilnom funkcioniranju organizma. Naravno, svinjska mast nije čudesna namirnica niti zamjena za raznoliku prehranu, ali može biti njezin dio bez osjećaja krivnje.

Biljna ulja nisu sva ista

Često se pretpostavlja da su sva biljna ulja automatski zdravija opcija. No i tu vrijedi ista logika – nije sve isto. Dok su hladno prešana ulja, poput maslinovog, općenito dobar izbor, mnoga rafinirana ulja prolaze kroz intenzivnu industrijsku obradu. Takvi proizvodi često gube dio nutritivne vrijednosti i postaju nestabilni pri zagrijavanju.

Upravo zato dio stručnjaka upozorava da bezuvjetno oslanjanje na industrijska biljna ulja, uz potpuno izbacivanje tradicionalnih masnoća poput svinjske masti, ne mora nužno biti najbolji put prema zdravijoj prehrani.

Zaključak koji sve češće čujemo

Poruka koju danas sve više liječnika i nutricionista ponavlja prilično je jednostavna: ne postoji jedna savršena masnoća. Svinjska mast nije neprijatelj kojeg treba u potpunosti izbjegavati, ali nije ni namirnica koju treba koristiti bez razmišljanja. Umjerenost, kvaliteta i raznolikost ostaju ključ zdravog načina prehrane.

Drugim riječima, istina o svinjskoj masti nije crno-bijela. A možda smo je, u pokušaju da budemo „zdraviji“, godinama neopravdano držali na optuženičkoj klupi.