Kava može biti mnogo toga – jutarnji ritual, kulturološka tradicija, trik za produktivnost, pa čak i napitak za poticanje zdravlja. Studije sugeriraju, na primjer, da osobe koje piju kavu žive dulje i imaju manji rizik od dijabetesa tipa 2, Parkinsonove bolesti, kardiovaskularnih bolesti i nekih vrsta raka.

“Općenito, kava čini više dobra nego štete“, ističe za The New York Times Rob van Dam, profesor znanosti o vježbanju i prehrani na Školi javnog zdravstva Instituta Milken na Sveučilištu George Washington.

No mnogi se pitaju je li moguće moguće popiti previše i, ako jest, kako znati da ste pretjerali.

Posljedice pretjerivanja

Kava sadrži tisuće kemijskih spojeva, od kojih mnogi mogu utjecati na zdravlje, kaže Marilyn Cornelis, izvanredna profesorica preventivne medicine na Medicinskom fakultetu Feinberg Sveučilišta Northwestern. Kava je ujedno i najveći izvor kofeina za ljude i otuda dolazi većina rizika povezanih s konzumacijom kave.

Previše kofeina može uzrokovati ubrzan rad srca, nervozu, tjeskobu, mučninu ili probleme sa spavanjem, navodi Jennifer Temple, profesorica znanosti o vježbanju i prehrani na Sveučilištu u Buffalu. Također može dovesti do glavobolja, refluksa kiseline, a u dovoljno visokim dozama čak i tremora ili povraćanja.

Dobra je stvar što je “većina ljudi dobro usklađena sa svojom reakcijom na kofein i kada počnu osjećati čak i blage simptome prekomjernog unosa, smanje unos”, ističe dr. Cornelis. Stoga će se opasne nuspojave pijenja kave rijetko osjetiti.

Predoziranje kofeinom

Predoziranje kofeinom obično je posljedica unosa previše kofeina iz koncentriranih oblika, poput prašaka ili dodataka prehrani, u kratkom vremenskom razdoblju, pojasnila je dr. Adrienne Hughes, medicinska toksikologinja i docentica hitne medicine na Sveučilištu Oregon.

U većini slučajeva, trebali biste konzumirati najmanje 10.000 miligrama kofeina, što je ekvivalentno oko 50 do 100 šalica kave, ovisno o jačini, da bi to bilo potencijalno kobno, slikovito je objasnila dr. Hughes.

Kofein može uzrokovati kratkotrajno povećanje krvnog tlaka i otkucaja srca, posebno ako ga inače ne konzumirate redovito, no to obično nije naročito štetno i kratkotrajne je prirode. Studije pokazuju da redovito ispijanje kave dugoročno ne povisuje krvni tlak ili rizik od abnormalnog srčanog ritma.

Uz to, ako ste skloni abnormalnom srčanom ritmu ili primijetite palpitacije nakon konzumiranja kofeina, možda ste osjetljiviji na njegove učinke i ne biste trebali konzumirati više nego što ste navikli ili unositi velike doze iz koncentriranih izvora, poput dodataka prehrani ili energetskih injekcija, upozorava dr. Hughes. Previše kofeina tijekom trudnoće povezano je s povećanim rizikom od pobačaja, dodao je profesor Rob van Dam.

Većina odraslih osoba može sigurno konzumirati 400 miligrama kofeina, što je otprilike četiri šalice kave od 240 ml ili šest espressa dnevno, prema Američkoj agenciji za hranu i lijekove (FDA). Ako ste trudni, Američki koledž opstetričara i ginekologa preporučuje da dnevna doza ne prelazi više od 200 miligrama.

Kofein se, osim u kavi, može naći u određenim čajevima, gaziranim pićima, tamnoj čokoladi, lijekovima protiv glavobolje i nekim dodacima prehrani za energiju i sport.

Svako tijelo drugačije reagira

Stručnjaci naglašavaju i da ljudsko tijelo razgrađuje kofein različitim brzinama. Dok se 400 miligrama može činiti previše koefina za neke, drugi mogu rutinski mogu uzimati tu dozu bez ikakvih nuspojava.

Ovisno o vašoj genetici, govori dr. Cornelis, može proći od dva do deset sati da se polovica doze kofeina izluči iz krvi. Ako spadate u kategoriju ljudi na koje kofein ima snažniji utjecaj, popodnevni espresso može dovesti do problema sa spavanjem.

Pušenje duhana također može značajno ubrzati metabolizam kofeina, zbog čega oni koji puše možda trebaju konzumirati više kofeina da bi se osjećali budnima. A trudnoća ili uzimanje oralnih kontraceptiva mogu ga usporiti, pojasnio je dr. Rob van Dam.