Tehnologija u automobilima razvija se toliko brzo da bi jedan od najpoznatijih simbola prometne kontrole u budućnosti mogao postati suvišan. Riječ je o kamerama za nadzor brzine, odnosno popularnim radarima, piše tportal.

Frits Lindeman, nacionalni koordinator za kamere za nadzor brzine u nizozemskoj policiji, smatra da bi razvoj inteligentnih automobila mogao potpuno promijeniti način na koji policija kontrolira vozače.

'Ako u budućnosti na cestama budu samo inteligentni automobili, više nećemo morati kontrolirati brzinu', rekao je Lindeman za nizozemski AD.

Automobili već danas sve češće imaju sustave koji prepoznaju ograničenja brzine, upozoravaju vozača ili automatski prilagođavaju vožnju. Prema Lindemanu, trenutačno se nalazimo u prijelaznom razdoblju u kojem dio vozila već raspolaže takvom tehnologijom, dok se drugi i dalje u potpunosti oslanjaju na vozača.

'Mnogi automobili već imaju tempomat koji uzima u obzir ograničenje brzine. To utječe i na promet oko njih jer ostali vozači često nemaju drugog izbora nego usporiti', objasnio je.

No budućnost bi mogla otići i korak dalje. Moderni automobili zapravo su računala na kotačima koja neprestano prikupljaju i pohranjuju velike količine podataka. Među njima mogu biti i informacije povezane s načinom vožnje.Nizozemska policija zato razmatra što bi takav tehnološki razvoj mogao značiti za buduće prometne kontrole.

'Naravno, moramo voditi računa o integritetu svih podataka koje moderni automobili pohranjuju i dijele. Ali ako ikada dobijemo izravan pristup tim informacijama, više ne bismo morali stajati uz cestu i obavljati provjere. Mogli bismo očitati računalo automobila i vidjeti koliko je brzo vozač vozio', rekao je Lindeman.

Takav scenarij, međutim, odmah otvara i ozbiljna pitanja privatnosti, pristupa osobnim podacima te zakonskih ovlasti policije. Lindeman priznaje da bi dio vozača takav sustav mogao doživjeti kao zadiranje u privatnost, premda ga iz perspektive sigurnosti prometa smatra vrlo zanimljivim.

Ideja o tehnološkom nadzoru brzine u Nizozemskoj ima dugu povijest. Jedan od pionira bio je Maurice Gatsonides, nizozemski automobilistički as koji je 1953. pobijedio na reliju Monte Carlo. Želeći preciznije mjeriti svoje brzine i prolazak kroz zavoje, razvio je sustav za mjerenje vremena koji je poslije prilagođen za kontrolu brzine na cestama.

Gatsonides je 1958. osnovao tvrtku Gatso, a njegova tehnologija postala je toliko poznata da se naziv 'Gatso' u nekim zemljama godinama koristio kao sinonim za kameru za nadzor brzine.

Više od pola stoljeća poslije upravo bi tehnologija ugrađena u automobile mogla ugroziti sustav kojem je Gatsonides pomogao otvoriti put. Kamere za brzinu neće nestati preko noći, ali ako automobili doista budu mogli sami poštovati ograničenja - ili policiji pružiti pouzdane podatke o tome kako su voženi - klasični radar uz cestu jednoga bi dana mogao postati stvar prošlosti.