U Hrvatskoj iz godine u godinu pada broj sklopljenih brakova, podaci su Hrvatskog zavoda za statistiku.

Naime, u 2009. sklopljena su 22 382 braka, dok je u 2018. sklopljen 19 921 brak. To je još uvijek nešto više od rekordne 2013., kad je sklopljeno najmanje brakova u prethodnom desetljeću, točnije 19 169 brakova.
Osim godišnjeg zbroja na razini Hrvatske, zanimljivo je promatrati i učestalost zasnivanja
bračne zajednice na razini županija. Naime, bilo da je riječ o tradiciji ili dobnoj strukturi, neke
županije u Hrvatskoj prednjače po broju sklopljenih brakova na 1 000 stanovnika. Najvećom
stopom sklopljenih brakova u 2018. mogu se pohvaliti Požeško-slavonska i
Brodsko-posavska županija (6,1), a slijedi ih Vukovarsko-srijemska županija (5,9). Najmanju
stopu sklopljenih brakova imala je Istarska županija (3,8).

Pred matičara ili u crkvu ?
Osim učestalosti, s godinama se mijenjao i način sklapanja braka.
Tako od 2009. do 2018. raste broj građanskih, a smanjuje se broj vjerskih brakova. U 2009. godini
36,5% brakova bili su građanski, a prema posljednjim raspoloživim podacima za 2018., taj
udio je čak 49,9%. U skladu s tim, u 2018. bilo je 50,1% vjerskih brakova.

Najviše se u crkvi žene u Splitsko – dalmatinskoj i Krapinsko - zagorskoj županiji. Tako se u crkvi u 2018. vjenčalo 324 zagorska para, a njih 240 pred matičarem, dok su Dalmatinci još skloniji crkvi, uz omjer 1280 : 890. U Primorsko-goranskoj županiji bilo 739 građanskih i 478 vjerskih brakova, a u Istarskoj 489 građanskih i 313 vjerskih brakova. U Zagrebačkoj županiji  bio je 751 građanski i 836 vjerskih brakova, u Sisačko-moslavačkoj 464 građanska i 330 vjerskih, u Varaždinskoj gotovo podjednako : 393 građanska i 383 vjerska, a u Ličko – senjskoj 94 građanska i 91 vjerski brak. Međimurci su imali 278 građanskih i 274 vjerskih, a u Brodsko – posavskoj bilo je 411 odlazaka pred matičara i 439 vjerskih brakova, dok njihovi susjedi iz Osječko-baranjske županiji su "pola-pola", 744 građanska i 781 vjerski brak.

Kasno ljeto najpopularnije za izricanje bračnih zavjeta
Trendovi se mijenjaju. Iako je pomalo očekivano da će se s godinama izgled pozivnica, torte,
dizajn vjenčanice pa i sami svadbeni običaji modificirati, pomalo iznenađuje da se mijenja i
doba godine kad se najviše parova odlučuje na sklapanje braka. Pedesetih, šezdesetih i
sedamdesetih godina 20. stoljeća najpopularniji mjeseci za ulazak u bračne vode bili su
siječanj, veljača i prosinac, osamdesetih godina zimske mjesece zamijenio je travanj, da bi
se unatrag posljednjih petnaestak godina najviše brakova sklapalo u kasno ljeto i ranu jesen,
odnosno tijekom rujna i listopada. Tako je bilo i 2018., kad je najviše parova svoj najvažniji
dan odlučio smjestiti u rujan.
No, uvijek postoje iznimke. Neki smatraju da je posebno romantično zavjetovati se na vječnu
ljubav baš na Valentinovo, dan zaljubljenih. Tako je u 2018. godini 26 brakova sklopljeno
upravo na dan 14. veljače.

Ženik i nevjesta sve su stariji
Koliko ste puta čuli izraze poput stara cura ili stari dečko? Nekada su se pripisivali dobi u
kojoj danas većina mladih ni ne pomišlja na brak. S vremenom su prosječni ženik i nevjesta
itekako ostarjeli, što odlično prikazuje statistika. Prije više od pola stoljeća u bračnu zajednicu
ulazilo se u ranim dvadesetima. U 1960. prosječna dob nevjeste pri sklapanju prvog braka
iznosila je 22,6, a ženika 25,8 godina. U pedeset godina ta dob za oboje se povećala pet
godina, pa je u 2010. prosječna nevjesta imala 27,3 godine, a ženik
30,1 godinu. U 2018. žene su u prosjeku stupale u brak s 28,7, a muškarci s 31,3 godine.
Iako su se desetljećima odvijale mnoge promjene u društvu, a iz ove je analize vidljivo da to
nije zaobišlo ni ponašanje ljubavnih parova, jedna je stavka konstantna. Muškarci i dalje
stariji stupaju u brak te su u prosjeku gotovo tri godine stariji od svojih odabranica.

Brak prosječno traje 14,9 godina
No, iako pri ulasku u brak rijetko tko razmišlja o njegovu roku trajanja, nažalost, mnogi
završe prije očekivanoga. Bez obzira na razloge razvoda, činjenica je da je u posljednjih
deset godina njihov broj u porastu. U 2009. zabilježeno je 5 076 razvoda, zatim je taj broj s
godinama rastao te je vrhunac dosegnuo u 2016. (7 036 razvoda), nakon čega se godišnji
broj razvoda počeo smanjivati te je u 2018. zabilježeno 6 125 razvedenih bračnih parova.
Brakovi koji su svoj kraj u doživjeli u 2018. u prosjeku su trajali 14,9 godina, a supružnici su u
prosjeku bili u ranim četrdesetima. Žene su u trenutku razvoda u prosjeku imale 41,0, a
muškarci 44,2 godine.

Nove bračne vode
Kraj jednoga bračnog iskustva ne znači nužno gubitak vjere u ovu stoljećima postojanu
instituciju. Štoviše, neki su nakon prvoga bračnog neuspjeha odlučili braku dati drugu šansu.
Naime, u 2018. 2 064 žene i 2 017 muškaraca sklopilo je drugi brak, a da su prije toga bili
razvedeni. Postoje i oni koji ni nakon gubitka bračnog partnera nisu izgubili vjeru u bračnu
sreću. Tijekom 2018. u nove bračne vode uplovilo je 226 udovica i 236 udovaca.
Na kraju ostaje samo za zaključiti da ljubav zaista nema zadanu agendu. Dobro je slijediti
svoj put i ne zaboraviti da za ovu kraljicu emocija, svojevrsni začin života nikad nije kasno!