Trenutačno vodimo paralelne bitke – jednu za preživljavanje pandemije i elementarne nepogode, a drugu – s vlastitim strahom.

Strah je evolucijski urođen i omogućava nam da se pripremimo na dva scenarija – borbu ili bijeg, piše Profil. U rano jutro tijekom potresa strah nam je pomogao da se razbudimo brže nego ikad i poslao adrenalin potreban da istrčimo iz stana i spašavamo sebe i svoje najmilije. Stoga nam je ta emocija prijeko potrebna za preživljavanje.

Nakon potresa, iz osobnog iskustva i iz razgovora s prijateljima osvijestili smo razne reakcije – od šoka i neznanja što poduzeti, preko senzorne osjetljivosti na zvukove vjetra, koraka i lupanja vratima do opće rastresenosti. Neki su iskusili i tjelesne reakcije, poput snažnih glavobolja i bolova u mišićima. Psihičke posljedice uključuju depresiju i bespomoćnost, posttraumatski stres, anksioznost i separacijsku anksioznost, kao i psihosomatske simptome.

Ova stanja ometaju svakodnevno funkcioniranje, pa dio odraslih i djece može pokazati strah od boravka u zatvorenom prostoru, strah od ostajanja samima, strah od mraka itd. Sve su to očekivane i normalne reakcije na proživljenu intenzivnu traumu. Nemojte se kriviti što su one tu niti se proglašavati slabima.

Protok vremena, odmor i podrška bliskih ljudi svakako će nam pomoći da psihičke posljedice traume svakim danom budu manje, pa si za početak dajte vremena. Dopustite tijelu da otpusti proživljenu traumu i ponovno se napuni energijom, a svojim mislima da vrate povjerenje u sigurnost svijeta. Pokušajte uspostaviti svakodnevnu rutinu, no ne požurujte se. Oporavak nije pravocrtan i ne događa se preko noći. Postavite si ciljeve u obliku aktivnosti koje želite ponovno moći raditi, a što vam je trenutačno teško zbog neposredne traume. Primijetite svaki mali napredak. Uzmite u obzir da vaša koncentracija nije na uobičajenoj razini. Posebno pazite ako vozite ili radite neke popravke instalacija te izbjegavajte donošenje naglih i velikih odluka.

Uzmite vrijeme za opuštanje - uz glazbu koja vas umiruje, tuširanje toplom vodom, gledanje humorističnih serija itd. Pokušajte izbjeći učestalo gledanje scena potresa. To može potaknuti retraumatizaciju i otežati nam oporavak.

Vodite dnevnik o svojim osjećajima. Ako vam je teško razgovarati s drugima, napišite kako ste se danas osjećali, što vas je uznemirilo, a što umirilo.

Novozelandsko društvo psihologa u svojim preporukama navodi kako je važno voditi računa o odmoru, uravnoteženoj prehrani i tjelovježbi. Sve će to pomoći da vratimo organizmu snagu koju je izgubio izvlačeći zalihe resursa u ovoj borbi za preživljavanje. Smanjite unos kofeina, čokolade, cigareta i ostalih stimulansa. Budući da nam je tijelo već „u višoj brzini“, ovo će uzrokovati dodatni osjećaj rastresenosti. Mnogi fitness centri sada nude besplatne online vježbe. Odvažite se i napravite nešto za osnaživanje svojega tijela.

Uzemljite se kako biste ostvarili doticaj s realitetom. Osvijestite da ovo iskustvo nije vaša uobičajena svakodnevica. Sada nam je više nego ikad potrebno osvijestiti svoje tijelo osjetilima i osjetiti da i dalje imamo tlo pod nogama. S tim ciljem isprobajte tehniku uzemljivanja iz metode potpune svjesnosti (mindfulness). Ona kombinira usredotočeno disanje s usredotočenom sviješću o okolini, putem svih pet osjetila. Za početak, stavite noge čvrsto na tlo i osvijestite svoje disanje. U okolini pronađite i usmjerite pozornost na pet stvari koje možete vidjeti, zatim na četiri stvari koje možete dodirnuti, tri stvari koje možete čuti, dvije koje možete pomirisati i jednu koju možete okusiti.

TRE (Tension & Trauma Releasing Exercises) je metoda tjelesnih vježbi koja pomaže u otpuštanju dubokih mišićnih napetosti uzrokovanih stresom i traumom. Kao posljedica stresa i traume, naš mišićni sustav postaje napet. Ovim vježbama aktivira se prirodni refleks drhtanja tijela, koji otpušta napetost mišića i smiruje živčani sustav. To tijelu omogućuje povratak u stanje ravnoteže.