Na 35 stupnjeva u hladu, muškatle na terasi gube vodu brže nego što stignete uliti novu. I baš tu većina nas radi istu grešku: čeka večer da zalije, jer je tako lakše i ugodnije. Zalijevanje biljaka navečer zvuči pametno, ali nije najbolji izbor tijekom ljeta.

Pravi trenutak je rano jutro, i to iz razloga koji nema veze s temperaturom zraka.

Zašto je rano jutro pravo vrijeme za zalijevanje cvijeća

Biljka ujutro kreće u svoj „radni dan”. Sunce se penje oko sedam, listovi otvaraju pore i počinju trošiti vodu na isparavanje. Ako zemlju navlažite rano, korijen ima nekoliko sati da upije vodu prije nego što najveća vrućina stigne oko podneva.

Muškatla, petunija ili rajčica u tegli tako ulaze u najtopliji dio dana s punim „rezervoarom”, a ne žedne. To je cijela tajna, i nema veze s tim koliko je vani toplo dok zalijevate.

Večernje zalijevanje djeluje pametno, ali tu većina nas griješi

Hladnije je, voda ne isparava toliko brzo, a vama je lakše odraditi posao. Zvuči savršeno, ali problem dolazi noću: zemlja u tegli ostaje mokra do jutra, zrak miruje, i to je pravo leglo za plijesan i truljenje korijena. Na balkonima naših zgrada, gdje su tegle zbijene i slabo se prozračuju, situacija je još gora. Listovi koji preko noći ostanu vlažni lako dobiju gljivične pjege koje za sedam dana mogu uništiti cijelu biljku.

Kada je jutro nemoguće, što onda?

Ne ustaju svi u šest ujutro. Ako jutarnji termin nikako ne stižete, zalijte biljke kasno poslijepodne, oko šest ili sedam, ali samo zemlju, nikako listove. Cilj je da voda stigne do korijena dok još ima nekoliko sati svjetla da se površina zemlje prosuši.

Zalijevanje biljaka u podne je najgori izbor. Kapi vode na listovima tada djeluju kao sićušne leće i lako naprave opekline na lišću, baš kao kad lupa kroz prozor pojača jako ljetno sunce.

Kako znati treba li biljci stvarno voda

Gurnite prst dva do tri centimetra u zemlju. Ako je suho, zalijte. Ako je još vlažno, pričekajte. Mnoge tegle ne venu od žeđi, nego od previše vode i ugušenog korijena.

Uvela muškatla usred dana zna prevariti. List klone od vrućine, a ne od suše. Pričekajte večer i vidjet ćete da se sama oporavi čim popusti žege.

Jedan stari susjedski trik vrijedi zapamtiti: stavite tanak sloj slame ili sitne kore na površinu zemlje u tegli. Tako zemlja dulje zadržava vlagu i ne morate trčati s kantom dvaput dnevno.

Glinene tegle se suše brže od plastičnih, pa njih pratite pažljivije. Cvijeće na južnoj strani terase tražit će vodu češće nego ono u polusjeni. Najveći neprijatelj ljeti nije suša, nego navika da zalijevamo onda kad je nama zgodno.