Studija provedena na 340 tisuća odraslih osoba sugerira da sav alkohol ne nosi isti rizik, čak i pri niskim do umjerenim razinama. Pivo, cider (jabukovača) i žestoka pića bili su povezani s većom smrtnošću, dok je vino bilo povezano s nižim rizikom, piše Euronews.

Visok unos alkohola povezan je s lošijim zdravljem bez obzira na vrstu pića, ali nova istraživanja upućuju na to da učinci niske do umjerene konzumacije mogu ovisiti o tome što ljudi piju. Umjereni konzumenti vina, primjerice, imali su 21 posto manji rizik od smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima, dok je čak i nizak unos drugih vrsta alkohola bio povezan s 9 posto većim rizikom.

- Ovi rezultati dolaze iz opće populacije, a u određenim visokorizičnim skupinama, poput osoba s kroničnim bolestima ili kardiovaskularnim stanjima, rizici bi mogli biti još veći - rekao je Zhangling Chen, glavni autor studije.

Istraživanje će biti predstavljeno na godišnjem znanstvenom skupu American College of Cardiology. Temelji se na podacima više odraslih osoba iz Ujedinjenog Kraljevstva između 2006. i 2022. godine. Sudionici su grupirani prema unosu, mjerenom u gramima čistog alkohola po danu i tjednu, te su praćeni u prosjeku više od 13 godina.

U usporedbi s onima koji nikada ne piju ili piju povremeno, teški konzumenti imali su 24 posto veću vjerojatnost da umru od bilo kojeg uzroka, 36 posto veću vjerojatnost da umru od raka i 14 posto veću vjerojatnost da umru od bolesti srca.

- Ovi nalazi mogu pomoći u preciziranju smjernica, naglašavajući da zdravstveni rizici alkohola ne ovise samo o količini konzumiranog alkohola, već i o vrsti pića - dodaje Chen.

Istraživači su rekli da se razlike mogu objasniti spojevima koji se nalaze u vinu, poput polifenola i antioksidansa, kao i širim čimbenicima načina života. Vino se obično konzumira uz obroke i od strane osoba koje imaju zdraviju prehranu, dok su ostala pića češće povezana s lošijom kvalitetom prehrane i drugim rizičnim čimbenicima, prenosi Jutarnji.

Studija ima i svoja ograničenja. Ona je opažajna, što znači da ne može dokazati uzročno-posljedične veze. Unos alkohola bio je samoprijavljen na početku studije, a promjene tijekom vremena nisu se uzimale u obzir.

Sudionici ove studije, navode, također imaju tendenciju biti zdraviji i imućniji od opće populacije, što može ograničiti širinu primjenjivosti nalaza. Ipak, studija se nadovezuje na rastući broj dokaza koji sugeriraju da čak i umjereno pijenje nosi rizike.

Prošle godine istraživanje objavljeno u BMJ Evidence-Based Medicine obuhvatilo je oko 560 tisuća ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu i SAD-u te je utvrdilo da je veća konzumacija alkohola povezana s većim rizikom od demencije.

Druga, ranija studija koja je koristila snimke mozga otkrila je da je konzumacija alkohola povezana sa smanjenjem volumena mozga i promjenama u njegovoj strukturi, što može biti povezano s gubitkom pamćenja i demencijom, piše Euronews.