Foto: Ilustracija/Unsplash

Otkrivanje ranih simptoma Alzheimerove bolesti pruža najveću mogućnost da se uspori njezin razvoj. Dosadašnja istraživanja pokazala su da se naznake bolesti mogu uočiti u govoru i disanju oboljelih, kao i u sastavu crijevne mikrobiote. Sada nova studija kaže da smanjenje osjeta njuha može biti jedan od najranijih indikatora stanja, koji se javlja čak i prije kognitivnih oštećenja.

Dok su prethodna istraživanja identificirala olfaktorne deficite kao moguće rano upozorenje na Alzheimerovu bolest, mehanizmi su ostali nejasni. U novom istraživanju znanstvenici su pokušali otkriti neuronske osnove bolesti, analizirajući snimke pozitronske emisijske tomografije (PET) i uzorke moždanog tkiva miševa, kao i ljudi, piše ScienceAlert. 

Njihovi nalazi sugeriraju da imuni odgovor mozga igra ključnu ulogu u gubitku njuha povezanom s Alzheimerovom bolešću, naizgled ubijajući živčana vlakna koja su mozgu potrebna za percepciju mirisa.

Specijalizirane imune stanice u mozgu poznate kao mikroglija prekidaju veze između olfaktorne (njušne) lukovice i lokusa coeruleusa, otkrila je studija. Olfaktorna (njušna) lukovica je struktura prednjeg mozga koja prima i analizira signale od mirisnih receptora u nosu, a zatim šalje informacije drugim dijelovima mozga na obradu.

Lokus coeruleus nalazi se u moždanom deblu, ali utječe na olfaktornu lukovicu i druge dijelove mozga putem dugih živčanih vlakana, objašnjava neurobiolog Lars Paeger iz Njemačkog centra za neurodegenerativne bolesti (DZNE) i Sveučilišta Ludwig Maximilian u Münchenu (LMU).

Lokus coeruleus

"Lokus coeruleus regulira razne fiziološke mehanizme. To uključuje, na primjer, moždani protok krvi, cikluse spavanja i budnosti te senzornu obradu", kaže on. "Ovo potonje posebno se odnosi i na osjet njuha."

U ranim fazama Alzheimerove bolesti ključne promjene događaju se duž živčanih vlakana koja povezuju lokus coeruleus s olfaktornom lukovicom, sugerira nova studija. "Te promjene signaliziraju mikrogliji da su pogođena vlakna neispravna ili suvišna“, kaže Paeger. "Shodno tome, mikroglija ih razgrađuje.“

Promjene se događaju u membranama neurona, gdje se masna kiselina poznata kao fosfatidilserin – koja se inače nalazi s unutarnje strane membrane – pomaknula prema van. To je vjerojatno ono što je izazvalo napade mikroglije. "Prisustvo fosfatidilserina na vanjskom dijelu stanične membrane poznato je kao signal ‘pojedi me’ za mikrogliju", kaže Paeger. "U olfaktornoj lukovici to je obično povezano s procesom koji se naziva sinaptičko orezivanje, koji služi za uklanjanje nepotrebnih ili disfunkcionalnih neuronskih veza."

Živčane stanice se drugačije ponašaju

Do premještanja ove masne kiseline može doći zato što Alzheimerova bolest već uzrokuje da se živčane stanice ponašaju drugačije: "U našoj situaciji pretpostavljamo da je promjena u sastavu membrane izazvana hiperaktivnošću pogođenih neurona uslijed Alzheimerove bolesti", kaže Paeger. "Drugim riječima, ti neuroni pokazuju abnormalno izbijanje impulsa.“

Studija je primijenila višestruki pristup, proučavajući žive i uginule miševe s obilježjima Alzheimerove bolesti, posmrtno moždano tkivo ljudi oboljelih od Alzheimerove bolesti te PET snimanja mozga ljudi s Alzheimerovom bolešću ili blagim kognitivnim oštećenjem.

"Problemi s njuhom kod Alzheimerove bolesti i oštećenje povezanih živaca raspravljaju se već neko vrijeme. Međutim, uzroci nisu bili jasni“, kaže neuroznanstvenik Joachim Herms iz DZNE-a i LMU-a. "Sada naši nalazi upućuju na imunološki mehanizam kao uzrok takvih disfunkcija – i, posebno, da se takvi događaji javljaju već u ranim fazama Alzheimerove bolesti.“

Važnost početne faze za liječenje

Budući da su te početne faze toliko važne za liječenje Alzheimerove bolesti, rasvjetljavanje gubitka osjeta njuha može pružiti vrijedne informacije koje će pomoći većem broju ljudi da otkriju bolest u ranoj fazi.

"Naši nalazi mogli bi otvoriti put ranoj identifikaciji pacijenata s rizikom od razvoja Alzheimerove bolesti, omogućujući im da se podvrgnu sveobuhvatnom testiranju kako bi se dijagnoza potvrdila prije nego što se pojave kognitivni problemi", kaže Herms, prenosi N1. 

"To bi omogućilo raniju intervenciju protutijelima na amiloid-beta, povećavajući vjerojatnost pozitivnog odgovora."