Kako temperature padaju, a radijatori ponovno rade punom snagom, mnogi građani okreću se staroj navici sušenja mokrog rublja izravno na radijatorima.

Iako se takav način čini logičnim jer koristi postojeću toplinu, stručnjaci upozoravaju da ta praksa dugoročno može biti skuplja i štetna, kako za zdravlje tako i za stanje doma, piše Dnevno.hr.

Najnovije upozorenje dolazi iz britanske potrošačke organizacije Which?, no problem je jednako prisutan i u hrvatskim kućanstvima, posebno u manjim stanovima s nedovoljnom ventilacijom.

Toplina se zadržava
Stručnjaci objašnjavaju da radijator, kako bi pravilno zagrijao prostor, mora oslobađati topao zrak bez prepreka. Kada se preko njega prebaci mokra odjeća, toplina se zadržava između tkanine i radijatora i ne odlazi u prostoriju. Sustav tada radi dulje kako bi postigao željenu temperaturu, što povećava rad kotla i potrošnju energije.

Prema objašnjenju stručnjaka organizacije Which?, mokra odjeća ponaša se kao hladna barijera koja blokira protok topline, usporava sušenje rublja i istodobno stvara hladniji i vlažniji prostor, što se na kraju vidi i na višim računima za grijanje.

Najveći problem ipak je povećanje vlažnosti u prostoriji. Sušenje rublja unutar stana, osobito u prostorijama s PVC prozorima koji minimalno propuštaju zrak, može podići vlagu i do 30 posto.

U prostoru bez pravilne izmjene zraka stvaraju se idealni uvjeti za razvoj plijesni. Crne mrlje u kutovima zidova, kondenzacija na staklima, vlažne površine iza ormara i neugodan miris jasni su znakovi problema. Takva vlažna okolina može pogoršati alergije i respiratorne tegobe te izazvati trajne štete na zidovima, podovima i namještaju.

Mnogi korisnici društvenih mreža nakon upozorenja priznali su da nisu bili svjesni da ovakvo sušenje može izazvati plijesan, a česte su reakcije poput “nisam znao da ovo stvara probleme”.

Stručnjaci ističu da rješenje nije prestanak sušenja rublja u stanu, nego promjena načina. Najjednostavniji savjet jest da se odjeća ne stavlja izravno na radijator nego u njegovu blizinu, piše Dnevno.hr

Stalak za sušenje postavljen nekoliko desetaka centimetara od radijatora omogućuje slobodan protok toplog zraka, dok se rublje suši bez stvaranja toplinske barijere. Proces traje nešto dulje, ali dom ostaje topliji i smanjuje se rizik od kondenzacije.

Za brže sušenje preporučuju se grijani stalci, koji troše relativno malo energije, ili odvlaživači zraka, koji postaju sve češći u hrvatskim domovima. Odvlaživač istodobno uklanja višak vlage i skraćuje vrijeme sušenja, čime se izbjegavaju štete uzrokovane vlagom. U stanovima bez balkona ili u domovima gdje se rublje često suši u zimskim mjesecima, ovo se pokazuje kao jedno od najučinkovitijih rješenja.

Organizacija Which? upozorila je i na drugu čestu pogrešku, a to je nepravilno korištenje termostatskih ventila. Mnogi vjeruju da će se prostorija brže zagrijati ako se ventil postavi na najvišu vrijednost, no oznake na ventilu označavaju ciljanu temperaturu, a ne brzinu zagrijavanja.

Problemi s vlagom
Ako su svi radijatori u stanu postavljeni na maksimum, sustav šalje preveliku količinu tople vode u sve prostorije, često bez potrebe. Ispravno je ventile u spavaćim sobama i manje korištenim prostorijama držati između oznaka dva i tri, što daje temperaturu od petnaest do dvadeset stupnjeva, dok se viša postavka koristi samo u prostoriji gdje je glavni termostat.

Procjene stručnjaka pokazuju da sušenje rublja na radijatorima može povećati potrošnju energije i do 20 posto, posebno u stanovima s etažnim grijanjem. U kombinaciji s nedovoljnim prozračivanjem, problemi s vlagom postaju gotovo neizbježni.

Stručnjaci zato savjetuju da radijatori rade ono za što su namijenjeni, a da se rublju omogući sušenje uz slobodan protok zraka. Malo strpljenja može donijeti topliji dom, zdraviji zrak i primjetne uštede, piše Dnevno.hr.

Kako poručuju iz organizacije Which?, toplina je preskupa da bi se trošila na pogrešan način, a promjena samo jedne navike može se vidjeti već na sljedećem računu.