Pandemija nam je poremetila rutinu, uključujući i onu koliko kvalitetno spavamo. Unatoč tome što smo većinu prošle godine proveli u pidžamama, stres i neizvjesnost nisu nam pomogli u tome da se naspavamo.

Umijeće opuštanja

Dok se mnogi muče sa svakodnevicom, neki su savladali umijeće opuštanja i meditacije, a ponovno se u centru zanimanja našlo i davno zaboravljeno umijeće - drijemanja. Brojne znanstvene studije pokazale su da nam spavanje tijekom dana, čak i u jako kratkim periodima, dopušta da se regeneriramo i budemo produktivniji, a također pozitivno utječe na naše mentalno i fizičko zdravlje.
Međutim 'mačo-spavanje', odnosno ideja da je spavanje slabost, mnoge od nas sprječava od toga da se zaista dovoljno naspavamo. Znanstvenici tvrde da je korijen otpora spavanju to što su nazvali 'mačizam spavanja', termin je smislio dr. Charles Czeisler, kronobiolog i profesor na Harvard Medical School. Tim je riječima htio opisati krivo uvjerenje da je odmor - gubitak vremena, dok se istovremeno izjednačava žrtvovanje sna za pravu predanost, čak i genijalnost.

Kultura popodnevnog odmora

Nije teško za pogoditi da je to uvjerenje upravo krivo, a ideja da je popodnevni drijemež znak lijenosti, zapravo je - zastarjela. Mnoge zemlje imaju dobro izgrađenu kulturu drijemanja, a istovremeno su se dokazale kao produktivnije, stanovnici su duljeg vijeka i bolje kvalitete života.
U Japanu se one koji odspavaju na poslu - poštuje. U Kini se zaposlenike potiče da odrijemaju na poslu kako bi poboljšali produktivnost. Dok su zemlje s toplijim klimama poput Grčke, Španjolske i Italije stanku za spavanje nakon ručka, iskoristili i s praktične strane - da izbjegnu najtopliji dio dana.
Posljednjih godina velike tehnološke korporacije poput Ubera, Googlea i Facebooka također su poticali drijemanje kod svojih zaposlenika. No, osim produktivnosti na poslu, što bi trebao biti argument za šefove, ono što nam drijemanje tijekom dana donosi je zdravi imunosni odgovor organizma, nakon što dobije dovoljno sna, piše Glorija.