Stres utječe na brojne funkcije koje se događaju u tijelu, a poremećaj mentalnog zdravlja i njegova neravnoteža često se i fizički manifestiraju. Prema riječima liječnika obiteljske medicine u Providence Saint John Davida Cutlera, stres tako može uzrokovati glavobolju, bolove u trbuhu, visoki krvni tlak, pa čak i slabljenje imunološkog sustava. Evo par savjeta za pravilno upravljanje stresom kako bismo, stresu usprkos, ostali zdravi. Kad smo pod stresom ni naš imunološki sustav ne funkcionira kao inače jer zbog tijelo oslobađa hormone poput adrenalina, dopamina, noradrenalina i kortizola. Zbog tih hormona opada sposobnost tijela da stvara limfocite - bijele krvne stanice koje pomažu u borbi protiv virusa i bakterija.

Osim toga, nedavno je istraživanje otkrilo i da nas dugotrajni kronični stres može učiniti podložnijima na razvoj nekih bolesti. U studiji iz 2012. istraživači su sa 276 zdravih odraslih obavili razgovore u kojima su ih izložili stresu, nakon čega su ih izložili i virusu koji uzrokuje prehladu. Nakon što su ih pet dana nadzirali dok su ovi boravili u karanteni, otkrili su da je kronični stres direktno povezan s porastom vjerojatnosti da će se prehlada razviti kod ljudi izloženih virusu.

- Način na koji tijelo i imunološki sustav reagiraju na stres ovisi o mnogim čimbenicima, uključujući je li riječ o akutnom ili kroničnom stresu - objasnio je Cutler koji kaže i da je akutni stres normalan dio svakodnevice te je neophodan za detektiranje opasnosti i preživljavanje.
- Akutni stres možemo doživjeti kad npr. zaglavimo u prometnoj gužvi ili zakasnimo na važan sastanak no on ne uzrokuje trajne fizičke manifestacije. Ako smo pak dugo pod stresom, on postaje kroničan i može narušiti neke tjelesne funkcije, poput rada imunološkog sustava - upozorava liječnik.

Utjecaj mentalnog zdravlja na tjelesno

Kad doživimo iznenadni stres naši se mišići napinju, a zatim otpuštaju kako napetost prolazi. No, kada smo pod stresom dulje vrijeme i mišići ostaju napeti, što može pokrenuti glavobolju i bol u njima, piše Američko psihološko udruženje.

Kronični stres i narušeno mentalno zdravlje mogu tako pridonijeti nizu dugoročnih zdravstvenih problema kao što su:

Kardiovaskularne bolesti

Oslobađanje adrenalina kad smo pod stresom ubrzava puls i povisuje krvni tlak. S vremenom se može stvoriti dodatni pritisak na srce i naštetiti arterijama, povećavajući rizik od srčanih bolesti i srčanih napada.

Gastrointestinalne bolesti

Stres može uzrokovati i smanjenje protoka krvi u želucu, što može rezultirati grčevima, nadutošću, upalom crijeva i nedostatkom apetita.

Nesanica

Stres može poremetiti i spavanje, a manjak sna može pogoršati općenito stanje organizma ili neke već postojeće bolesti i tako oslabiti imunološki sustav.

Kako trebamo upravljati stresom da bismo ostali zdravi?

Prema Cutleru, produljeni stres povezan je s mnogim zdravstvenim komplikacijama, poput oslabljenog imunološkog sustava i povećanog rizika od srčanih bolesti, pa će cjelokupno zdravlje organizma uvelike ovisiti o našoj sposobnosti da sa stresom pravilno upravljamo i ne dopustimo da nas 'preuzme'..

- Ljudi se sa stresnim događajima bolje nose kad uspiju ostati usredotočeni na ono što se trenutno događa, umjesto da predviđaju kakve će se posljedice manifestirati u budućnosti - kaže Cutler koji preporučuje i razgovor sa psihoterapeutom ako osjećamo da gubimo kontrolu i da smo predugo podložni preintenzivnom stresu, prenosi Insider, prenosi Večernji.hr