Premda su neki nakon prošla dva iznadprosječno topla tjedna možda zaboravili, jutra prvih dana ožujka podsjećaju da smo još uvijek u tzv. kalendarskoj i astronomskoj zimi. Prema klimatološkom – jednostavnijem – računanju, započelo je proljeće, koje u Hrvatskoj vjerojatno neće biti većinom „vrlo toplo“ kao što je bila zima, ali bi moglo biti barem „normalno“, vjerojatnije i „toplo“. Naravno, s proljetnom oborinom stanje je puno neizvjesnije i vjerojatno raznolikije. Uostalom, i zima je bila kojekakva, piše glavni meteorolog HRT-a Zoran Vakula.

Zima iznadprosječno topla

Veljača 2021. većinom topla i vrlo topla, s normalnom količinom oborina! U očekivanju detaljnih analiza klimatologa DHMZ-a, već prema preliminarnim i neslužbenim analizama može se tvrditi kako je diljem Hrvatske srednja temperatura u veljači bila viša od višegodišnjega prosjeka, i to čak najvišega – od posljednjeg 30-godišnjeg razdoblja – od 1991. do 2020. godine, koje još nije u službenoj upotrebi jer podatke za 2020. godinu treba provjeriti. Štoviše, u mnogim je mjestima ova veljača među 10 najtoplijih otkad postoje mjerenja, i to zbog ponegdje čak rekordne topline u posljednjem desetodnevlju te iznadprosječnog prvog desetodnevlja. Bila bi i toplija da nije bilo hladnoće sredinom mjeseca kada je mjestimice izmjerena rekordno niska najviša dnevna temperatura zraka za neke dane, primjerice u Splitu 13. i 14. veljače. Zima 2020./2021. iznadprosječno topla, s viškom oborina! Nakon takve veljače te službeno potvrđenog normalnog i toplog siječnja, kao i od normalnog do čak ekstremno toplog prosinca – cijela će zima gotovo posvuda vjerojatno dobiti klimatološku ocjenu „vrlo topla“. I ukupna količina oborina od 1. prosinca do 28. veljače diljem je Hrvatske veća od prosjeka, ali uz nejednolika odstupanja od prosjeka pa će ocjene vjerojatno biti od „normalno“ do čak „ekstremno kišno“. Uostalom, tako je bilo i u prosincu i u siječnju, prenosi Večernji.hr.

Raznolike oborine

Proljeće 2021. – barem prosječno toplo s raznolikim oborinama?! Ne može se jamčiti, ali se može s razmjerno velikom vjerojatnosti prognozirati da će i srednja temperatura proljeća, prema njegovu klimatološkom računanju od 1. ožujka do 31. svibnja, u većini Hrvatske biti barem oko prosječne, većinom i malo viša, iako vjerojatno mnogi priželjkuju i više od toga zbog koronastanja i što prije daljnjeg ublažavanja epidemioloških mjera. Naravno, pritom će biti i prolaznih zahladnjenja, od kojih prvo već u ovome tjednu, ponegdje već od petka, te posebice tijekom vikenda, i to opet zamjetnije u kopnenom području i na sjevernom Jadranu. Pritom svakako valja računati na barem lokalno jaku i olujnu buru, a u unutrašnjosti ponegdje i snijeg, uglavnom u gorju. Podjednaki zimski naleti ne smiju se isključiti ni kasnije, ne samo u ožujku. No, trenutačno nema znanstvene utemeljenosti pouzdano prognozirati kada će i s kojim intenzitetom doći i koliko će trajati. Ostvare li se prognoze povećane vjerojatnosti barem malo toplija sva tri proljetna mjeseca, ta povremena hladnija razdoblja ne bi smjela biti dugotrajna, kaže Vakula. Prognoza i ukupne sezonske količine oborine, a i mjesečne, još je manje pouzdana od prognoze temperature zraka – i srednje mjesečne i pogotovo srednje sezonske. Prema trenutačno vjerojatnijoj prognozi, i tijekom proljeća u dosta mjesta bit će viška oborina. Nadam se ipak – ne i ponegdje tako velikog kao tijekom zime.