Katolici danas, 22. siječnja, slave blagdan Svetog Vinka, ili kako je u narodu uobičajeno Vincekovo. Sveti Vinko bio je đakon u hispanskom gradu Cezaraugusti a za vrijeme vladavine cara Dioklecijana bio je mučen u Valenciji gdje je i sahranjen.

Mučenje Sv. Vinka poistovjećuje se sa branjem, lomljenjem grožđa i hvatanjem mošta, stoga je on postao zaštitnik vinogradara i vinara. Smatra se da je preminuo 22. siječnja te se na taj dan slavi Vincekovo.

Na taj dan vinogradari se sastaju u svojim vinogradima, simbolično odrežu vinovu lozu, poškrope je starim vinom i stave je u vodu te iz pupa predviđaju kakav će biti urod grožđa te godine. Također je običaj da se na taj dan objesiti komad suhog mesa na trs da bi grozdovi izrasli veliki kao i taj komad mesa.

Vincekovo označava i početak radova u vinogradu a vinogradari mole Sv. Vinka za bolji urod o ovoj godini te da im čuva vinograd od zime, mraza, kiše, tuče, bolesti, štetnika i od svega drugog što vinogradu može naštetiti.

Danas slave imendan:

Inače, ime Vinko je latinskog porijekla. Dolazi od latinskog oblika Vincentius. Latinski vincens (u genitivu vincentis) znači onaj koji pobjeđuje. Ženski oblik imena je Vinka. Skriveno značenje imena je nustrašiv, odvažan i karakteran.

Osim Vinka i Vinke, imendan danas slavi i Irena. To se ime prvi put spominje u grčkoj mitologiji, u originalnoj verziji Eirene, kako se zvala božica mira i proljeća, kći Zeusa i Temide. Stoga je najčešće značenje imena Irena 'mirna, spokojna'. Prema ostalim tumačenjima, ime Irena potječe iz grčkih riječi koje znače 'sreća', 'blaženstvo', 'dobrota', 'blagost'.