Foto: Ilustracija/Pexels

Iako danas nije toliko popularno kao kefir ili grčki jogurt, kiselo mlijeko i dalje zaslužuje svoje mjesto u prehrani zahvaljujući brojnim vrijednim nutrijentima. Ovaj tradicionalni mliječni proizvod nastaje fermentacijom nepasteriziranog mlijeka i poznat je po svom karakterističnom kiselkastom okusu, koji je rezultat djelovanja mliječne i octene kiseline, etanola i ugljikova dioksida.

Redovita konzumacija kiselog mlijeka osigurava unos važnih minerala poput magnezija, kalija i kalcija, ali i vitamina B-skupine, A, D i K. Osim nutritivne vrijednosti, kiselo mlijeko je i niskokalorično (oko 50 kcal na 100 g) te ima nizak glikemijski indeks, što ga čini izvrsnim izborom za one koji paze na prehranu. Također, i cijena mu je pristupačna jer košta manje od eura.

Kiselo mlijeko djeluje i kao prirodni probiotik. Bakterije mliječne kiseline povoljno utječu na crijevnu mikrofloru, potiču probavu, olakšavaju rad crijeva i pomažu regeneraciji sluznice probavnog sustava. Osim toga, redovita konzumacija jača imunološki sustav. Nutricionisti ga često nazivaju 'usisavačem za crijeva', jer potiče lučenje probavnih sokova, ublažava zatvor i može pomoći u sagorijevanju masnoća, čime postaje odličan dodatak prehrani za regulaciju tjelesne težine.

Kada treba biti oprezan? Kiselo mlijeko uglavnom nema ozbiljnih kontraindikacija, ali se ne preporučuje djeci mlađoj od 10 mjeseci. Osobe s intolerancijom na laktozu često ga mogu konzumirati jer fermentacija značajno smanjuje sadržaj mliječnog šećera. Ipak, kao i kod svih fermentiranih proizvoda, važno je umjereno konzumirati, posebno ako niste navikli na takvu hranu, jer veće količine mogu izazvati blage probavne smetnje, pišu 24 sata.