Foto: Ilustracija/Pixabay

Prije nego što pomislite da je pretjerano voditi evidenciju o sastojcima hrane ili čitati deklaracije na poleđini proizvoda, imajte na umu da time možda činite veliku uslugu svom zdravlju. Istraživanja pružaju objašnjenje zašto je to važno.
Ponekad nam je teško odreći se određenih namirnica, osobito slatkiša i grickalica. Mogli bismo ih jesti danima – jednostavno ih organizam traži – no treba znati da tijelo reagira na sve što unosimo. Tako se može dogoditi da, iako neka hrana na prvi pogled djeluje bezopasno, zapravo ima negativan utjecaj na naše zdravlje, posebice na jetru.

Istraživanja pokazuju da konzumacija umjerenih količina dodanih šećera može udvostručiti proizvodnju masti u jetri, što može dovesti do bolesti masne jetre, ali i do razvoja dijabetesa tipa 2. Čak i manji unos dodanih šećera može izazvati promjene u metabolizmu.

U studiji objavljenoj u časopisu Journal of Hepatology utvrđeno je da fruktoza u tekućem obliku može utjecati na rad jetre. U istraživanju je sudjelovalo 94 muškaraca u dobi od 18 do 30 godina s indeksom tjelesne mase ispod 24. Istraživači su se fokusirali na osobe s nižom tjelesnom masom kako bi smanjili mogućnost da već imaju masnu jetru.

Pomoću posebnih markera otkriveno je da ispitanici nisu unosili više kalorija nego prije studije. Međutim, iako je kalorijski unos ostao jednak, dodavanje napitaka zaslađenih šećerom i fruktoze ipak je utjecalo na njihovo zdravlje – zabilježeno je povećanje proizvodnje masti u jetri.

Američko udruženje za srce preporučuje da udio dodanog šećera ne prelazi 6% ukupnog dnevnog unosa kalorija. Na primjer, mnoge žene ne bi trebale unositi više od 100 kalorija iz dodanog šećera dnevno (što je oko 6 žličica ili 25 g), dok je za muškarce ta granica 150 kalorija (oko 9 žličica ili 36 g).

Unatoč tome, američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti izvještava da prosječan Amerikanac dnevno unese čak 17 žličica fruktoze. Razlog tome je što mnoge industrijski prerađene namirnice koje svakodnevno konzumiramo sadrže skrivene dodane šećere. Nalazimo ih u žitaricama koje jedemo za doručak, ali i u sirevima i gotovim jelima pripremljenima za mikrovalnu pećnicu.

Posebnu pozornost treba obratiti na flaširana pića, osobito sokove, jer predstavljaju crvenu zastavicu kada je riječ o zdravlju. Ako želite uravnoteženu prehranu i zdravu jetru, obratite pozornost na navike koje biste trebali izbjegavati.

Hrana koju je poželjno ograničiti (ili izbjegavati)

1. Šećer i zaslađena pića
Gazirana i sportska pića, deserti, slatkiši – sve su to izvori dodanog šećera koji šteti jetri. Šećer i kukuruzni sirup u tim proizvodima tijelo ne koristi kao izvor energije, već ih pretvara u masnoće.

2. Rafinirani ugljikohidrati
U ovu skupinu spadaju peciva, krafne, bageli, kolači – sve što je napravljeno od bijelog brašna. Bilo da je riječ o bijelom kruhu ili pecivima za burgere i hotdoge, ovakve namirnice povisuju razinu šećera u krvi i mogu dovesti do inzulinske rezistencije.

3. Prerađena hrana
Zamrznute večere, konzervirana jela i sve što dolazi iz kutije često sadrže visoko obrađene ugljikohidrate, dodatne šećere i velike količine soli.

4. Crveno meso
Iako je dobar izvor željeza i preporučuje se osobama koje pate od anemije, crveno meso također sadrži zasićene masti koje su povezane s masnom jetrom. Hrana bogata mastima značajno povećava razinu triglicerida u jetri.

5. Alkohol
Iako je poznato koliko je alkohol štetan, važno je naglasiti da i umjerena konzumacija alkohola može potaknuti nakupljanje masti u jetri. Stoga se preporučuje, ako je moguće, potpuno ga izbjegavati.

Dakle, uklanjanjem ovih nezdravih prehrambenih navika možete značajno poboljšati zdravlje svoje jetre, a uz to možda i izgubiti višak kilograma – ako vam je to cilj.