Breskva se na tablici voća po važnosti nalazi na trećem mjestu i to odmah iza superzdrave jabuke i kruške. Bogata je kalijem, fosforom, magnezijem, kalcijem, sumporom, klorom, željezom, bakrom i cinkom i vitaminima. Svježa breskva preporučuje se djeci, bolesnicima, pretilim osobama, a suha sportašima, trudnicama i dojiljama. Kod breskve su ljekoviti list, cvijet, plod i jezgra (sjeme) koštice. List i cvijet breskve kao lijek mogu se koristiti samo u slučaju da biljka nije prskana pesticidima. Jer ako je, nikako nemojte raditi kupke niti piti čaj. Breskva je niskokalorična pa je korisna i u borbi protiv debljine.

Breskva potječe iz Kine, gdje se uzgajala čak 1.500 godina prije Kristova rođenja. Plod breskve, u Kini zvan to, bio je neka vrsta religijske relikvije. Za to voće s pravom se kaže da je najljepši dar Istoka Europi. Iz Kine je – karavanskim putevima preko Azije - stigla do Sredozemlja i duboko u kopno Europe. Breskvu u Europi najviše proizvode Talijani, pa Francuzi, Španjolci i Grci. Čaj se priprema od listova i cvjetova i koristi se kod grčeva u želucu i čišćenju organizma. U regulaciji probave i mokrenja pomaže breskvin sok, dok se od listova i cvjetova breskve pripremaju oblozi i kupke za umirenje bolova, liječenje reume te nekih kožnih bolesti. Sada je njezino vrijeme zrelidbe i užvajte u njezinom posebnom i osvježavajućem okusu.

Ovih je dana dozrela naša domaća, vinogradarska breskva, stara sorta koja može narasti preko 8 metara visine i puno je otpornija na bolesti od novijih sorti.

Postoji mnogo vrsta vinogradske breskve, a razlikuju se po vremenu sazrijevanja, boji kožice i mesa, krupnoći, dlakavosti, mirisu, aromi.