Za sve ljubitelje folklora i tradicijskih zagorskih običaja subota u Kumrovcu bila je vrlo zanimljiva jer je u Muzeju „Starog selo“ ponudila bogat i raznovrstan program koji je povezao netom završene blagdane povodom Uskrsa te Jurjevo koje simbolizira početak proljeća. Program je započeo još u jutarnjim satima prezentacijom tradicijskih obrta, a nastavio se popodne radionicom izrade jurjevskih vijenaca koje su vodile članice KUD-a „Magda i Luzia“ iz Mađareva.

Središnji dio događanja pripao je otvorenju izložbe „Križevi krajputaši i kapelice poklonci Kumrovca i okolice“ autorice Tatjane Brlek.

– Fotografijama i tekstom pokušala sam prikazati razloge podizanja križeva i kapelica krajputaša u Kumrovcu i 14 okolnih sela koja pripadaju Župi Tuhelj i Župi Zagorska Sela. Htjela sam prikazati tradiciju, odnosno od kada su se raspela počela podizati u ovome kraju i kako ona izgledaju. Svakako, tradicija podizanja raspela je duga. Ono što sam fotografijom i tekstom uspjela dokumentirati na terenu možete danas vidjeti na panoima i u pratećem katalogu. Uspjeli smo pronaći 39 križeva i kapelica. Ovom se izložbom htjela istaknuti činjenica da je ovo jedno veliko blago ovoga kraja, da je važno održavati raspela u izvornom obliku, te se željelo naglasiti i da život uz raspelo i oko raspela postoji i danas – rekla je o izložbi njena autorica.

Zamuda: „Raspela nisu samo kulturna baština, nego i dio života ljudi koji ovdje žive“

Suradnik na izložbi bio je i Klanjčan, Vitomir Zamuda  koji se već više od dvadeset godina bavi proučavanjem raspela:

– Istražujući pučka raspela ustanovio sam da su se ona postavljala ne samo u Hrvatskom zagorju, nego i cijelom ovom dijelu Austrijskoga Carstva. Ova raspela u Hrvatskom zagorju jedinstvena su po tome, što ćete jedino u Hrvatskom zagorju pronaći raspela da se iznad Isusa nalazi nekakav natpis. Na njemu se obično nalazi nekakva poruka koju Isus govori onima koji kraj križa prolaze. To je obično „Putniče, osvrni se na mene!“ Čuvajte ta raspela, vidite da ona danas imaju svoj poseban značaj ne samo kao kulturna baština, nego su ona dio života ljudi koji ovdje žive, pogotovo starijih, ali i mlađih. Sve više ljudi primjećuju da ta raspela postoje pa se pokraj njega i prekriže što im nešto znači – osvrnuo se na značaj križeva krajputaša Zamuda.

Paun Gadža: „Ovakvim izložbama čuvamo kulturni, društveni i etnički identitet sela“

Prisutne je također pozdravila voditeljica Muzeja "Staro selo" "Kumrovec Anita Paun Gadža:

– Iznimno mi je drago što smo se danas okupili u ovolikom broju ovdje u Muzeju „Staro selo“ Kumrovec, muzeju koji čuva, promovira i štiti tradiciju i običaje. Upravo iz tog razloga je danas kolegica Tatjana Brlek pripremila ovu lijepu izložbu o križevima krajputašima koji su važan segment tradicijske baštine, ali i važan dio sakralne arhitekture. Ovakve izložbe i događanja trebali bi pripremati i češće, jer jedino na taj način možemo sačuvati kulturni, društveni i etnički identitet sela, ali i stvoriti jednu dobru podlogu budućim generacijama da nastave tamo gdje smo mi stariji stali – obratila se voditeljica Muzeja.

Šplajt: „U Kumrovcu imamo bogat kulturni i društveni život“

Izložbu je otvorio načelnik Općine Kumrovec Robert Šplajt:

– Stvarno možemo reći da imamo bogat kulturni i društveni život ovdje u Kumrovcu i da imamo dobru suradnju s Muzejima Hrvatskog zagorja i s našim etno-muzejom. Što se tiče ove izložbe, mogu samo reći da je stvarno puno kapelica i križeva krajputaša ono što obilježava naše Zagorje, što obilježava skromni život svih nas Zagoraca. To je kroz povijest označavalo taj neki skromni, radišni život, puno puta u neimaštini, gdje se onda kroz te križeve, kapelice, crkve, tražio spas i nada te poveznica s Bogom. To je naše bogatstvo, jednako kao i vjera u Boga i ono što nam daje snagu za budući život i stvaranje. Ponosan sam na sve što radimo i na sve projekte koje donosimo u naš kraj – rekao je načelnik Šplajt otvorivši izložbu.

Program otvorenja izložbe obogatile su svojim upečatljivim nastupom Mia Franceković i Iva Galić, članice Folklornog ansambla Ivan Goran Kovačić koje su otpjevale nekoliko tradicionalnih marijanskih napjeva.

Unatoč kišovitim vremenskih prilikama ophodi Jure zelenog u izvedbi Etno udruge zipka nisu izostali, a „točku na i“ sadržajnom kumrovečkom popodnevu stavili su članovi gostujućeg KUD-a  „Braća Radić“ Visoko i Dramske družine Ozana koji su predstavili dramsko-scensku igru pod nazivom „Legenda o svetom Jurju“.