Siniša Hajdaš-Dončić mora otići u Peking i tamo uvjeriti kineske investitore da ulože novac u Hrvatsku. Kinezi novca imaju. Za ulaganje u srednju i jugoistočnu Europu raspoloživo je već sada 500 milijuna dolara iz kinesko-srednjoeuropskog fonda za suradnju u investicijama. A novca će biti i više.

Kineska je vlada odlučila otvoriti posebnu kreditnu liniju od 10 milijardi dolara za investicijske projekte u infrastrukturi, novim tehnologijama i ekologiji u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Takvu odluku potvrdio je kineski premijer Wen Jiabao nakon gospodarskog foruma održanog proljetos u Varšavi, na koji je Hrvatska također bila pozvana.

Ministrov je problem što će skupa s njime u Peking stići još 15 ministara iz zemalja srednje i jugostične Europe. I svima će cilj biti isti: uvjeriti Kineze da svoj kapital ulože u njihove zemlje.

Ovoga se tjedna u Pekingu održava prva konferencija kineskog tajništva za suradnju sa zemljama srednje i jugoistočne Europe na koju je pozvana i Hrvatska. Početak je to zapravo ostvarenja projekta suradnje sa zemljama srednje i jugoistočne Europe koju je kineski premijer najavio u Varšavi.

Ministar Hajdaš-Dončić putuje u Peking kao predsjednik Vladina Povjerenstva za gospodarsku suradnju s Kinom. I kako nam je rekao prije svog puta u Peking, prvi će puta Hrvatska Kinezima sada ponuditi konkretne projekte, a ne samo načelnu spremnost za suradnju s kineskim gospodarstvenicima.

Da je u Hrvatskoj napravljen ozbiljan zaokret u pogledu tretmana kineskog tržišta govori već i sama činjenica što je Vlada imenovala posebno Povjerenstvo za gospodarsku suradnju s Kinom i na čelo tog povjerenstva imenovala jednog ministra.

Nije to ni izbliza dovoljno da bi kineski kapital naglo nahrupio u Hrvatsku, ali dobar je znak.

Ministar Hajdaš-Dončić odlučio je otići još jedan korak dalje, pa će u Peking stići s probranom ponudom za kineske investitore: ponudit će im tri projekta za koje je u njegovom Ministarstvu procijenjeno da bi ih mogli najviše zaintersirati.

Prvi projekt je vezan uz Rijeku i njenu luku. Riječ je o  kontejnerskom terminalu poznatijem kao “Zagrebačka obala”, a na njega se nadovezuje Aerodrom Rijeka na Krku i Logistički centar Miklavija u Matuljima.

Drugi j projekt Zračna luka Osijek i riječna luka u Vukovaru.

A treći je stvaranje Tehnološkog centra Kumrovec, na temeljima bivše partijske škole u rodnom mjestu Josipa Broza Tita, piše Globus