Foto: Arhiva Zagorje.com

Na komemoraciji povodom 34. obljetnice smrti Josipa Broza Tita u njegovom rodnom Kumrovcu danas se okupilo stotinjak članova različitih delegacija antifašističkih boraca i hrvatskih antifašista.

U Kumrovec su došli predstavnici Saveza antifašističkih boraca Hrvatske, Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Krapinsko-zagorske županije koja je i organizirala komemoraciju, Saveza društava "Josip Broz Tito" te dvije delegacije iz Slovenije.

O Titu je govorila Veronika Kolman, članica Predsjedništva Mladih antifašistkinja i antifašista Zagorja, istaknuvši kako je današnji svijet prepun suprotnosti, neravnopravnosti te razlika između bogatih i siromašnih, što, naglasila je, nameće potrebu za jačanjem antifašističkih snaga.

"Revidiranje povijesti, opasnost rehabilitacije ustaštva pod krinkom kvazi domoljublja, situacije koje upućuju na rasizam, homofobiju i ksenofobiju, sve to krši temeljna ljudska prava i ostavlja iza sebe društvo u kojem mladi ne žele živjeti", poručila je Kolman. Dodala je kako mlađe generacije i danas poštuju temeljne društvene vrijednosti za koje se zalagao Josip Broz.

Među delegacijama koje su položile vijenac pred Titov spomenik bilo je, već uobičajeno, i izaslanstvo Krapinsko-zagorske županije. Župan Željko Kolar kazao je da županija tim činom odaje počast velikom čovjeku koji je poznat širom svijeta, istaknuvši da je Tito, uz Dubrovnik i Davora Šukera, jedan od tri brenda po kojem je Hrvatska prepoznata u svijetu.

"Ima još ljudi u Hrvatskoj koji to ne žele priznati i onih koji to nikada neće priznati. Mi živimo u slobodnoj i demokratskoj državi i na svakome je da odluči hoće li doći u Kumrovec i odati počast Josipu Brozu. Dužnost je i općine Kumrovec i Krapinsko-zagorske županije da to svake godine napravi", poručio je Kolar.

Načelnik kumrovečke općine Dragutin Ulama istaknuo je turistički aspekt, odnosno činjenicu da je upravo Tito najznačajniji brend ovog kraja. Najavio je da se općina okreće manjim turističkim projektima vezanim uz Josipa Broza koji bi mogli privući veći broj turista, gdje se najviše očekuje od turista iz bivših nesvrstanih zemalja. Po njemu, najrealniji su projekti "Titove rezidencije" i "Zdenac radosti".