U organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva u središtu Matice Hrvatske u Zagrebu, a dijelom i online, održan je Četvrti hrvatski iseljenički kongres „Povratak – stvarnost ili utopija?”.
Na prvom panelu s temom politike povratništva u lokalnim zajednicama sudjelovao je načelnik Općine Krapinske Toplice Ernest Svažić naglasivši kako Općina koristi svaku moguću prigodu da se predstavi hrvatskim iseljenicima.
Hrvatsku, zbog prirodnih ljepota, mnogi doživljavaju kao jedan veliki nacionalni park. Međutim, u tom šarenom mozaiku prirodne baštine zanemaren je naš balneološki potencijal. Prema nalazima Akademije medicinskih znanosti mi imamo 222 lokacije s prirodnim ljekovitim činiteljima, od kojih je 20 u Krapinsko-zagorskoj županiji. Nažalost, hrvatske toplice nedovoljno su afirmirane na nacionalnoj razini, a kamo li međunarodno – rekao je Svažić te dodao da mnogi u općini vide dobar potencijal za život u trećoj životnoj dobi kada je potrebno potpomognuto stanovanje.

- Naša se lokalna ekonomija zasniva na korištenju termalnih izvora. Danas, kad govorimo o Europskom zelenom planu i važnosti brige za zdravlje, destinacije s termalnim izvorima bivaju sve značajnije, ne samo zbog primjene termalne vode u terapijske i rekreacijske svrhe, već i zbog njezine energetske vrijednosti. Taj potencijal želimo intenzivno promovirati i spremni smo podržati sve konkretne projektne prijedloge– istaknuo je načelnik.

Svažić je iseljenicima predstavio poticajne mjere Općine Krapinske Toplice i zone u kojima je moguće ulagati u turističke, zdravstvene i rezidencijalne projekte.

- Blizina Zagreba, kvalitetna medicinska infrastruktura te postojanje kvalitetne lokalne radne snage iz područja zdravstva i uslužnih djelatnosti predstavljaju izvrsno polazište za razvoj koncepcije potpomognutog stanovanja. Prostorno-planska dokumentacija je sređena, lokalne pristojbe su poticajne, a lokalna i regionalna samouprava dokazano ulagačima pruža podršku pri dobivanju svih potrebnih dozvola. S ciljem poboljšanja javne infrastrukture efikasno koristimo modele nacionalnog i europskog sufinanciranja – istaknuo je Svažić.

Marin Sopta iz Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva kazao je da bi održani kongres trebao biti motivacija za izradu strategije za povratak hrvatskih iseljenika u domovinu.

- Državni vrh RH, a pritom mislim na sve stranke, a ne samo na vladu, mora konačno odlučiti jesu li za povratak naših iseljenika ili ne. U tom kontekstu treba napraviti državnu strategiju koja će biti bazirana samo na povratku hrvatskih iseljenika, a u to svakako trebaju biti uključeni naši znanstvenici koji se bave tom temom, demografe, ekonomiste, gradonačelnike, načelnike i institucije. To se može napraviti u šest mjeseci, ako se država na to odluči – rekao je Sopta.

Kazao je i jako je nekoliko stotina tisuća ljudi napustilo Hrvatsku u zadnjih nekoliko godina te da treba napraviti istraživanja zbog čega su otišli i namjeravaju li se vratiti nazad i pod kojim uvjetima.

- Kad to doznamo, onda možemo napraviti strategiju. Učinimo li te neke iskorake, a državni vrh odluči da iskreno zagovara ideju povratka hrvatskih iseljenika, mi imamo budućnost – rekao je Sopta.