U Krapini je danas održana završnica projekta „Svirajmo kaj - glazbena radionica“, kojeg provodi Društvo za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina zajedno s partnerom Gradom Krapinom od 24. ožujka 2021. do 24. ožujka 2022. godine. Projekt je prijavljen na Javni poziv „Umjetnost i kultura online“ u sklopu Europskog socijalnog fonda u operativnom programu „Učinkoviti ljudski potencijali“. Vrijednost projekta iznosi 418.316,47 kn.

U sklopu projekta na puno radno vrijeme zaposlen je voditelj radionica orkestra i istraživanja glazbene baštine s arhiviranjem i digitalizacijom, a kroz projekt financirao se i dio plaće zaposlenika Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo (40% radnog vremena) kao koordinatora na projektu te voditeljice projekta (službenice Grada Krapine) koja je zadužena za aktivnosti promidžbe i vidljivosti kao i za upravljanje i administraciju projekta (35% radnog vremena).

Realizaciju ideje o pokušaju osnivanja orkestra djece i mladih u Krapini, za što su oni bili izuzetno motivirani, prekinula je upravo epidemiološka kriza. Ovaj projekt doprinosio je rješavanju tih problema na području Krapine i Krapinsko-zagorske županije s organiziranjem online glazbenih radionica koje su imale edukativnu i kulturno-umjetničku svrhu. Ciljna skupina bili su djeca i mladi do 25 godina, prvenstveno s područja Grada Krapine te Krapinsko-zagorske županije koji imaju sklonost kreativnom izražavanju kroz glazbu i/ili gaje interes za glazbenu baštinu.

U sklopu projekta održano je ukupno 10 radionica: radionica pjevanja i 9 radionica pojedinih instrumenata - gitare, bas gitare, bubnjeva, violine, klarineta, harmonike, trube, tamburice i glasovira. Radionice su vodili profesori i stručnjaci u svojim područjima - Andreja Vidović upoznala je polaznice i polaznike s ljepotama pjevanja, Tomislav Presečki poučavao je o osnovama sviranja gitare (držanje, „štimanje“, sviranje akorda i osnovnih ritmova), Nino Krznar donio je uvid u svijet bas gitare – od početničkih koraka do naprednijih ritmova groova, funka i bossa nove, Antun Stašić krenuo je s kratkom poviješću violine sve do ugađanja instrumenta, postave i interpretacije raznih umjetničkih djela, a Robert Jambrušić svoje je polaznike hipnotizirao umijećem sviranja bubnjeva. Ivan Pavić pokazao je kako je klarinet stvoren za jazz glazbu, Darko Berović potrudio se da istakne moderniji pristup harmonici dok je Zvonimir Bajević naglasio jazz komponentu sviranja trube. Radionica tamburice donijela je širok raspon instrumenata, svirale su se i manje i veće tamburice pa možemo reći da je to bila „najjača i najglasnija“ radionica koji je majstorski vodio Pere Ištvančić, a zadnja radionica bila je posvećena glasoviru s naglaskom na notne zapise u popularnoj glazbi iliti kako glasovir zvuči u novijoj povijesti, a vodio ju je Kristijan Sinković.

Na radionicama je sudjelovalo stotinjak polaznica i polaznika, a odnos muško-ženskih snaga bio 50:50. Kroz radionice profilirao se određen broj posebno nadarenih polaznica i polaznika koji su nastavili raditi s voditeljem radionica orkestra. Možemo reći da je „zasijano sjeme“ budućeg manjeg mladog orkestra što je i bio cilj ovog projekta. S ovim nadarenim pojedincima nastavit će se daljnji rad.
U sklopu projekta osim svega navedenoga, vrijedi spomenuti da je provedena digitalizacija otprilike 20 % bogate arhivske građe Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina (notnih zapisa i partitura).