Razgovarala: Ljiljana Pavlina

Kakvu ste situaciju zatekli u Gradu? Ima li kakvih sporova i potraživanja?

Novi gradonačenik Krapin Josip Horvat

Napravili smo tehničku primopredaju. Upoznali smo se sa zaduženjima Grada i sudskim sporovima te realizacijom i ispunjenjem proračuna s prihodovne i rashodovne strane. Do 16. lipnja je proračun realiziran 39,2 posto. Rashodi su se pokrivali i iz prenesenih prihoda iz prošle godine i iz kredita. Rashodi su do lipnja, naime, bili oko 14 milijuna, prihodi oko 15 milijuna, ali u prihod su uključena i 4 milijuna prenesenih sredstava iz prošle godine. Grad je dignuo kredit od oko 500 000 kuna za uređenje poduzetničke zone, za infrastrukturu.

Kakvu ste situaciju zatekli u Gradu? Ima li kakvih sporova i potraživanja?

Napravili smo tehničku primopredaju. Upoznali smo se sa zaduženjima Grada i sudskim sporovima te realizacijom i ispunjenjem proračuna s prihodovne i rashodovne strane. Do 16. lipnja je proračun realiziran 39,2 posto. Rashodi su se pokrivali i iz prenesenih prihoda iz prošle godine i iz kredita. Rashodi su do lipnja, naime, bili oko 14 milijuna, prihodi oko 15 milijuna, ali u prihod su uključena i 4 milijuna prenesenih sredstava iz prošle godine. Grad je dignuo kredit od oko 500 000 kuna za uređenje poduzetničke zone, za infrastrukturu.

Što je s hipotekama i jamstvima?

Grad je dao jamstvo Krakomu od milijun i 300 000 kuna, da bi ovaj dignuo kredit od Fonda za regionalni razvoj, dao je hipoteku na zemljište ispod gradske tržnice i u Domjanićevoj ulici. Krakomov kredit je oko 942 000 kuna.

Priča se da će biti sječe glava u javnim poduzećima, a o tome je uoči konstituiranja gradske vlasti nešto natuknuo i vaš pomoćnik Josip Pelin?

Grad je većinski vlasnik Krakoma i Pekoma i moramo vidjeti kakva je tu situacija. Krakom je dosta zadužen, Grad mu je, kao što sam maločas rekao dao jamstva i hipoteke na gradsko zemljište da bi mogao dići kredit. Ne mogu ništa napamet reći, no mislim da Krakom mora biti na usluzi svim građanima, što sada nije. Kod njih vidim organizacijski problem, grešku u «piramidi» i organizacijskoj shemi. Ona nije dobro postavljena i zbog toga dolazi do problema. Pekom je u 100 postotnom vlasništvu Krakoma, preko kojega je onda Grad vlasnik i Pekoma. Vidjet ćemo sve nakon detaljne analize.

Bilo je dosta šale (škrabica na stolu u stožeru HDZ-a, op.a.) na račun radova na Hušnjakovom koji malo idu pa malo stanu. Kakva je sad situacija?

Radovi su konačno krenuli (smiješak). Naša je intencija da to postane nacionalni muzej jer takvih lokaliteta u Hrvatskoj nema, a malo ih je i u Europi. Trebamo imati sve popratne djelatnosti, uređene prilaze, parkirališta itd.

Zašto je na prometnici kod Hušnjakovog takva gužva. Sve je razrovano, a strojevi stoje?

Cestu gradi ŽUC, a Grad uređuje parkiralište. Problem je nastao jer je pješačka staza koja ide od osnovne škole nasipana, a mi bi željeli da ona ostane, produži se i pretvori se u šetnicu uz Krapinicu. Izašli smo na teren mi, izvođači radova, projektanti i ljudi iz državne uprave da vidimo što se da učiniti. Nastojat ćemo dobiti tu šetnicu.

Kako doživljavate Krapinu: kao povijesno- kulturno-turističko-administrativno središte ili kao na neki budući centar zagorskog gospodarstva, kad se već toliko priča o poduzetničkoj zoni?

Krapina je nekad bila jako gospodarsko središte, no kako je tu bila uglavnom tekstilna industrija, sve je propalo. Otvaranjem carinarnice smo na dobrom putu da oživimo gospodarstvo koje treba usmjeriti u tzv. silicijsku dolinu- uz Krapinu, tu spada i Začretje, Zabok i Veliko Trgovišće, mjesta s idealnim prometnim položajem. Nekoj teškoj industriji u Krapini nema mjesta, naravno, ali treba privući poduzetnike s malim, fleksibilnim poduzećima. Treba prvo stvoriti uvjete za gospodarstvo. Poduzetnici bi kupili zemljište u našoj zoni da ono ima infrastrukturu. Već sam obavio neke razgovore s ministrom gospodarstva radi pronalaska sredstava za tu našu zonu, za infrastrukturu. Ovako je ona slijepo crijevo.

Osim tih sadržajnih promjena, što ćete učiniti za formu. Najavili ste uređenje središnjeg gradskog trga?

Da. Najkasnije do jeseni ćemo raspisati natječaj za idejno rješenje trga. Više će se moći napraviti da grad ne bude zagušen prometom kada se završi autocesta. Staru zagorsku cestu bi trebalo uključiti u kružni tok oko grada i trebalo bi napraviti poveznice. Trg bi bio mjestu gdje je sada u samom centru obično raskrižje. Moja je vizija da bi trebalo cestu prema mostu zatvoriti za promet, a on bi se preusmjerio izvan središta. Želimo i od stare Keramike napraviti veliki trgovačko-poslovni centar s podzemnim garažama, no tu treba prvo riješiti spor s vlasnikom koji traži povrat. Nadam se da ćemo to brzo riješiti. A da bismo poboljšali uvjete života u naseljima, planiramo povećati sredstva za rad mjesnih odbora.