Prije godinu dana, u kolovozu 2019. godine, započeli su radovi na drugoj fazi spojne ceste Zabok – Krapina, na pet kilometara dugoj i 57,4 milijuna kuna vrijednoj dionici od Svetog Križa Začretja prema Krapini. Dionica od Zaboka do Svetog Križa Začretja napravljena je i puštena u promet 2017. godine. Radove izvodi tvrtka Zagorje gradnja, a financiraju Hrvatske ceste, dok je ugovorni rok za dovršetak radova 24 mjeseca.

Izuzetno bitna cesta

Kako su zadovoljni napretkom radova, ima li kakvih problema i koliko će to značiti za Krapinu i Sveti Križ Začretje, pitali smo čelne ljude Grada i Općine.

– Spojna cesta izuzetno je bitna za stanovništvo ovog kraja iz aspekta sigurnosti i povezivanja županije od sjevera prema jugu. Kada je dio Zagorske magistrale pretvoren u autocestu, onda su lokalne nerazvrstane ceste prekategorizirane u državne i postale su izuzetno frekventne i samim time i opasne – kaže gradonačelnik Zoran Gregurović. Radovi lijepo napreduju i cesta polako dobiva svoje konture, dodaje gradonačelnik. Nakon završetka ove druge faze, od Sv. Križa Začretja do Lepajaca, očekuje se natječaj za treću fazu, od Lepajaca do Krapine. – Završetak radova očekujemo iduće godine u ljetnim mjesecima te s nestrpljenjem očekujemo nastavak treće faze. U drugoj fazi u jednom će se trenutku morati zatvoriti promet preko autoceste u Lepajcima, s obzirom da se spojna cesta, dio nasipa za prilaz nadvožnjaku, mora skinuti, kako bi spojna cesta prošla ispod, a nadvožnjak bi se trebao produžiti – kaže Gregurović, dodajući da će se tome prići kada se osigura alternativni pravac poduzetnicima koji imaju svoje hale u zoni Krapina Jug, inače bi teški kamioni morali prolaziti kroz Donju Pačetinu, što nije prihvatljivo s obzirom da je ta cesta uska i dobrim dijelom bez nogostupa, dodao je gradonačelnik.

Uočeni nedostaci

I svetokriški načelnik Marko Kos slaže se da bi realizacija ove investicije trebala rezultirati brojnim prednostima, a najveća je rasterećenje lokalnih prometnica, bolja povezanost okolnih mjesta, brže putovanje te nova potencijalna gradilišta. Međutim, kako radovi napreduju, i Općina i mještani primjećuju neke nedostatke.

- Najveći su problem križanja s do sada postojećim cestama. Naime, prilikom izrade projektne dokumentacije nije se uzela u obzir razvijenost okolnih naselja niti iznimno velika frekvencija prometa na postojećim cestama. To je rezultiralo izgradnjom križanja koja ne zadovoljavaju potrebe lokalnog stanovništva i tranzitnog prometa. Sve to dovodi do činjenice da će križanja postojećih cesta sa novom spojnom cestom postati iznimno opasna mjesta prvenstveno za pješake budući da oni nisu zaštićeni. Pretpostavka je da će vozila koja će prolaziti brzom cestom prometovati velikim brzinama i neće na vrijeme uočiti pješački prijelaz kao ni ljude na njemu. Radi se o cestama koju koriste brojna školska djeca koja pješke dolaze u školu te će oni biti posebno ugroženi. Puštanjem u promet nove spojne ceste doći će do zatvaranja nekih postojećih željezničkih prijelaza i lokalnih prometnica čime određeni dio lokalnog stanovništva ostaje prometno odsječen – kaže načelnik Kos. Dodaje da je Općina o tome pismeno upozorila investitora, Hrvatske ceste te predstavnike Vlade kada su obilazili gradilišta. - Odgovori koje dobivamo nas ni u kojoj mjeri ne zadovoljavaju. Kao ispriku za navedene propuste investitori navode da u vrijeme izrade projektne dokumentacije promet na postojećim cestama nije bio tolikog intenziteta niti su okolna naselja bila toliko razvijena. Samo investitor može odraditi izmjenu dokumentacije, izmjenu rokova gradnje i prilagodbu financija. Prema našem mišljenju, svi ti nedostaci se još uvijek mogu riješiti upravo zbog činjenice da svaki ljudski život vrijedi puno više od nekoliko kvadrata asfalta ili drugog materijala koji bi se uložio u npr. uređenje rotora na križanjima ili postavljanja semafora – zaključuje Kos.