Povodom okrugle 150. obljetnice smrti u centru Krapine kod spomenika Ljudevitu Gaju položeni su vijenci i zapaljene svijeće kako bi se odala počast sugrađaninu koji je svojim likom i djelom zadužio ne samo Krapinu i Zagorje, već cijelu domovinu, a i šire.

Iako se u obitelji ovog rođenog Krapinčanina govorio njemački jezik, posebna se pažnja pridavala njegovanju kajkavštine. Svoju karijeru Ljudevit Gaj nakon završetka gimnazije u rodnoj Krapini, Varaždinu i Karlovcu širi van granica upisom na studij filozofije u Beč koji se nastavio u Grazu da bi na kraju u Pešti upisao pravo. Njegova poznata knjižica Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisaňa tiskana 1830. godine u Budimu‎ na hrvatskom i njemačkom jeziku pronijela je njegovo ime cijelom domovinom, a tih 27 stranica uzima se kao početak hrvatskih preporodnih gibanja.

Gaj je slovopisno ujedinio cijeli hrvatski narod te je uz to što je bio središnja osoba ilirskog pokreta, postao važna osoba u cijelom narodnom preporodu. Politički ideolog, organizator i vođa preporoda, Ljudevit Gaj bio je i književnik, a budnica "Još Horvatska ni propala", napisana davne 1833. godine, bila je najpopularnija pjesma u ono doba, a pjeva se često još i danas.

Ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Krapina Grozdana Pavlović istaknula je kako je riječ o značajnoj ličnosti hrvatske povijesti. -  Ponosni smo na to što je bio rođeni Krapinčanin koji je tijekom svog profesionalnog života dovodio mnoge ugledne ličnosti upravo ovdje u Krapinu. Bio je vrlo ponosan na svoj rodni grad. Pučko otvoreno učilište upravlja Muzejom Ljudevita Gaja koji se nalazi u njegovoj rodnoj kući i djeluje od 1966. godine. Također, partneri smo i na knjizi dr. Suzane Coha s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a govori o liku i djelu Ljudevita Gaja. Promocija knjige će se održati u Maloj dvorani POU 20. svibnja, uz prigodan nastup učenika osnovnih i srednje škole u Krapini – rekla je Pavlović.

Mladen Gregurović, predsjednik Gradskog vijeća Grada Krapine složio se kako je riječ o vrlo bitnoj ličnosti za stari, povijesni grad Krapinu. - Krapina ima puno znamenitosti, a jedna od njih svakako je jedan od začetnika ilirskog pokreta, domoljubnog pokreta. Ponosni smo što smo grad rođenja Ljudevita Gaja. Nasljednici smo generacija koje su postavile ovaj spomenik i nastavljamo sjećanje na Ljudevita Gaja – rekao je Gregurović.

Gaj je umro u prostorijama svoje tiskare u Ćirilometodskoj ulici u Zagrebu, 20 travnja 1872. godine. Pokopan je u obiteljskoj grobnici na Jurjevskom groblju, a 15. listopada 1885. godine nakon dovršetka gradnje arkada na zagrebačkome groblju Mirogoju, njegovi posmrtni ostatci preneseni su u arkadu preporoditelja.

Na Mirogoju je počast ovom velikanu povodom ove velike okrugle obljetnice došao pružiti gradonačelnik Grada Krapine Zoran Gregurović. - Ponosan sam što mogu reći da je takva ličnost i veličina dio naše baštine i povijesti. Krapina se ovakvim vođom i domoljubom mora ponositi. Naša je zadaća da se njegovo djelovanje ne otme zaboravu, raditi na brendiranju Krapine kao rodnog mjesta velikana hrvatske povijesti i prenositi to na buduće generacije. Neka mu je vječna čast i slava – poručio je gradonačelnik.