Prije točno 120 godina, slavni znanstvenik Dragutin Gorjanović – Kramberger stigao je u Krapinu i istoga je dana u slojevima pijeska koji su ispunjavali malu špilju na Hušnjakovu uočio tragove pepela i žeženog pijeska te pronašao ljudski zub, što mu je potvrdilo da stoji ispred prastarog ljudskog staništa. Ostalo je povijest.

U čast ovom otkriću, na samu njegovu obljetnicu, u petak je na Hušnjakovu svečano proslavljen vrijedan jubilej na mjestu gdje je sve počelo i koje je ovaj kraj upisalo na svjetsku kartu povijesno – kulturne baštine. Prigodno, ispred Muzeja krapinskih neandertalaca postavljena je izložba o nositeljima Oznake europske baštine, kroz 40 – ak panela koji pričaju priču o formiranju zajedničkog europskog identiteta.

Organizatori, Muzej krapinskih neandertalaca, Grad Krapina i TZ grada Krapine pripremili su i zanimljivu modnu reviju, 'Pračovjek', domaće dizajnerice Monike Hršak, a u krasnom ambijentu publika je uživala u jedinstvenom glazbenom događaju, koncertu Big banda Hrvatske liječničke komore. Orkestar od 18 glazbenika izveo je svjetske klasike u jazz i blues varijanti.

Voditelj krapinskog Muzeja Jurica Sabol istaknuo je da je izložba o nositeljima Oznake europske baštine 'najduža izložba' u Zagorju. - Izloženi su paneli o 39 nositelja oznake, pa je izložba 'dugačka' 50 – ak metara. Nastajala je nekoliko godina u Bruxellesu, bila je postavljena u Parizu i Rimu, a sada je u Krapini, gdje će ostati do 13. listopada, kada ćemo obilježiti Dane europske baštine. Izložba je dvojezična, prvi je panel Krapina, čiji su nalazište i Muzej oznaku europske baštine dobili 2016. godine i jedini smo u Hrvatskoj. Slijede različite ustanove, institucije, događaji, dokumenti. Oznaka se počela dodjeljivati 2013., svake dvije godine po 9 lokaliteta, a iduće godine bit će dodjela u Hrvatskoj – rekao je Sabol.

Tako se krapinski Muzej našao u odabranom društvu, poput antičke jezgre Atene, baštinskih spomenika, memorijalnih groblja, carske palače u Beču, dokumenta o ukidanju ropstva u Europi, ugovora Varšavskog pakta, najstarijeg dokumenta demokracije na svijetu i sl. – Izložba je zaista impresivna. U Krapini kultura i tradicija muzeja postoji više od 50 godina, posjećenost je uvijek bila fantastična. Stari muzej evolucije psojetilo je 40 tisuća ljudi godišnje, kada još niti nije bilo muzeja, dolazilo je 20 tisuća ljudi godišnje. Ovaj je lokalitet od svjetske važnosti, na području Europe postoji 256 nalazišta, no po bogatstvu lokaliteta nisu nam ni do koljena – istaknuo je Sabol, dodajući da, iako je proslava vezana uz datum 23. kolovoza, Muzej čitavu godinu priprema sadržaje kojima bi se obilježio ovaj važan jubilej.

Obilježavanje 120. godišnjice posjetio je i župan Željko Kolar, koji je istaknuo da je Muzej krapinskih neandertalaca jedan od najboljih svjetskih muzeja i atrakcija te jedan od prepoznatljivih simbola Krapisko – zagorske županije, ali i Hrvatske u svijetu. - Kada smo radili brendiranje Zagorja kao destinacije, i kada se postavljalo pitanje po čitavoj Hrvatskoj po čemu vam prvo Zagorje padne na pamet, odgovori su bili - nalazište pračovjeka u Krapini. O nalazištu se uči u osnovnoj školi, a djeca najbolje pamte ono što su naučili, oko 100 tisuća turista posjeti godišnje muzej i on je sastavni dio turističke ponude naše županije. Očekujem da će u budućnosti će imati još veći značaj, s obzirom da sve veći broj turista u Krapinsko – zagorsku županiju dolazi s dalekog Istoka, a ono što ih posebno impresionira je muzej Hušnjakovo u Krapini. Stoga čestitka na obljetnici i na dobro odrađenoj prezentaciju, poslu, europskim projektima i priznanjima koji su se nagomilali u posljednjih par godina – rekao je župan Kolar te dodao da predstoji još jedna faza uređenja Muzeja. - Sada je apsolutno vrijeme da krenemo u tu završnu fazu, da nam se nakon određenog protoka godina ne bi dogodilo da se posjtitelji zasite sadašnjeg postava – zaključio je župan.

Da je Hušnjakovo zauzelo posebno mjesto na karti ljudske povijesti i da se njime treba posebno dičiti, istaknuo je i zamjenik gradonačelnika Krapine Drago Kozina.