Iz HZZO ističu kako je stopa privremene nesposobnosti za rad na području cijele Hrvatske u posljednje dvije godine u stalnom porastu, zbog čega je veća i od prosjeka Europske unije. Zbog toga što se povećava broj dnevno bolesnih i broj dana bolovanja, rastu i troškovi naknada za bolovanje što znatno opterećuje zdravstvenu sustav. 

U ovoj je godini svakoga dana zbog bolesti s posla izostajalo gotovo 47.000 ljudi što je za gotovo 7000 više nego 2014. godine. Zbog ovih alarmantnih podataka o velikom broju bolovanja, a koja znatno opterećuju financijski sustav,  iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje najavili su češće inspekcije. Pojačat će, kažu, nadzor i utvrditi razloge za povećanje stope bolovanja te će postupiti u skladu s utvrđenim činjenicama.

Iako je HZZO i do sada radio redovite i izvanredne kontrole bolovanja kao i kontrole bolovanja na zahtjev poslodavaca. Ukoliko se utvrdi nepravilnost kod korištenja bolovanja, jedina kazna zasada bit će vraćanje bolesnika na posao.

No, veliki broj bolovanja ne mora automatski značiti da građani, odnosno pacijenti nisu bolesni, odnosno da 'muljaju'. Liječnici smatraju da je za povećanje bolovanja kriv sustav i duge liste čekanja za dijagnostičke pretrage ili bolničko liječenje. Dakle, takva bolovanja nisu neopravdana, već su duža nego što bi trebala biti.

Područna služba Krapina na drugom je mjestu u odnosu na 16 područnih službi i 4 regionalna ureda po najvišoj stopi privremene nesposobnosti za rad. Zagorci s posla najčešće izostaju zbog bolesti mišićno koštanog sustava, ozljeda, bolesti kardiovaskularnog sustava, bolesti dišnog ili respiratorskog sustava i šećerne bolesti s komplikacijama – ističu iz HZZO-a, dok podatke o privremenoj nesposobnosti za rad prema djelatnostima ne prate.

Ukupna stopa bolovanja na području Područne službe Krapina u 2015. godini bila je 3, 21, dok je broj dnevno bolesnih bio 1, 538. U prvih 6 mjeseci 2016. ukupna stopa bolovanja bila je 3, 42, što je dodatni porast stope, a broj dnevno bolesnih bio je 1, 666.