Jurica Sabol je geolog, kustos i voditelj Muzeja krapinskih neandertalaca i Nalazišta "Hušnjakovo" u Krapini kojemu je 2016. godine dodijeljena Oznaka europske baštine kao lokalitetu od iznimne važnosti za povijest čovječanstva Europe.

Gospodin Sabol u Muzeju radi od 2011. godine kao voditelj Paleontološke Zbirke i Zbirke eksperimentalne arheologije, aktivni je član međunarodne mreže Ice Age Europe te predstavnik Muzeja i Nalazišta Hušnjakovo u sklopu Oznake europske baštine pri Europskoj komisiji. Na mjestu voditelja Muzeja krapinskih neandertalaca došao je 2017. godine, a trenutačno pohađa doktorski studij geologije i paleontologije na Geološkom odsjeku zagrebačkog PMF-a.

Muzej krapinskih neandertalaca spada među najposjećenije muzeje u ovom dijelu Europe, te ga je od otvorenja 27. veljače 2010. godine do danas, obišlo gotovo milijun posjetitelja! U neposrednoj blizini Muzeja, nalazi se lokalitet Hušnjakovo - mjesto na kojem je prikupljena najbogatija zbirka neandertalskog čovjeka na svijetu. Zbog iznimne važnosti, sam lokalitet je zaštićeno prirodno područje, a od 1961. godine i prvi zaštićeni spomenik prirode u Republici Hrvatskoj. Krapinsku fosilnu zbirku istraživali su stručnjaci iz cijeloga svijeta. Njihova interpretacija nalaza iz Krapine utjecala je na različite znanstvene teorije o razvoju čovjeka, opstanku naše civilizacije i o tome kako su ljudske zajednice u Europi živjele u pleistocenu. Upravo je to jedan od razloga zbog čega je Nalazište uvršteno na popis lokaliteta Europske unije kojima se dodjeljuje Oznaka europske baštine i njihove važne uloge u povijesti i kulturi Europe.

Kroz različite muzejske programe, ostvareno je nekoliko vrlo zapaženih međunarodnih kulturnih suradnji pa je tako u lipnju 2018. godine otvorena gostujuća izložba MKN u Cerknom (Slovenija) „Neandertalci iz Krapine“ autora J. Sabola. To je bila prva suradnja između dva nositelja Oznake europske baštine na području Europe, a sama inicijativa krenula je iz Krapine. Povodom 120-te obljetnice otkrića krapinskog pračovjeka u Krapini je postavljena putujuća izložba o nositeljima EHL-a koju je razgledalo čak 22 000 posjetitelja!

Izložbene aktivnosti, promocija Muzeja i Nalazišta te sama europska dimenzija nastavljene su kroz različita gostovanja u kulturnim institucijama diljem Hrvatske. Četiri godine uzastopno se u krapinskom muzeju organizira nacionalna manifestacija Dani europske baštine, koja je kroz razna predavanja, izlože i edukativne radionice privukla više od 4 000 posjetitelja. Zbog iznimno uspješnih rezultata međunarodnih kulturnih suradnji Muzej krapinskih neandertalaca je prošle godine na EHL konferenciji u Bruxellesu istaknut kao primjer dobre prakse na području Europske unije.

Oznaka europska baština

Oznaka europske baštine (European heritage label - EHL) je inicijativa Europske komisije koja se provodi u okviru programa Kreativna Europa. Oznaka se dodjeljuje bienalno od 2013. godine, a dodjeljuje se lokacijama sa snažnom simboličkom europskom vrijednosti koje ističu zajedničku povijest Europe, izgradnju Europske unije, europskih vrijednosti i ljudskih prava na kojima se temelji postupak europskih integracija. Oznaka se dodjeljuje transnacionalnim i nacionalnim tematskim lokacijama, a tijekom proteklih sedam godina, otkad se provodi, Oznaku europske baštine nosi četrdeset i osam lokaliteta sa snažnom europskom dimenzijom. Proces odabira lokacija za Oznaku europske baštine odvija se u dva kruga, a kriteriji za dodjelu su: simbolična europska vrijednost lokacije, kvaliteta predloženog projekta za promicanje europske dimenzije lokacije i kvaliteta plana rada.