Skupština Krapinsko-zagorske županije, na sjednici održanoj u četvrtak, prihvatila je druge izmjene proračuna za ovu godinu. Prihodi sada iznose 281 milijun eura, kao i rashodi. Radi se o povećanju prihoda od 53 milijuna eura ili 23 posto. Ukupni prihodi i primici koji se odnose na županijski dio proračuna iznose 104,7 milijuna eura kao i rashodi. To je povećanje za gotovo 32 milijuna odnosno 44% u odnosu na I. izmjene i dopune proračuna Krapinsko-zagorske županije za 2023. Najveći dio sredstava odnosi se na novce iz Fonda solidarnosti kojima su sanirane štete od zagrebačkog i petrinjskog potresa.

- Proračun je veći jer smo bili provedbeno tijelo za Fond solidarnosti i preko 30 milijuna eura je prošlo kroz proračun koje smo proslijedili ŽUC – u, gradovima i općinama koji su sanirali prometnice. Dugoročno je za nas bitno da se proračun punio iz izvornih sredstava 11,76 posto više i da to znači da postoji gospodarska aktivnost na području KZŽ, da se povećao broj zaposlenih, da su rasle plaće i da smo dobro planirali proračun – rekao je župan Željko Kolar.
Osvrnuo se i na činjenicu da Vlada RH nije četiri godine dizala decentralizirana sredstva za obrazovanje, zdravstvo i socijalu, a sada je poslala uputu za izradu proračuna za 2024. godinu, da se ta sredstva dižu 3 posto.

-Ne moram objašnjavati što znači 3 posto nakon što smo prošle godine u jednom trenutku imali inflaciju 16 posto, u ovom je trenu iznad 8 posto, koliko su poskupili određeni proizvodi i koliko će nam nakon provedenog natječaja skočiti prijevoz učenika osnovnih i srednih škola. Nama decentralizirana sredstva neće biti dooljna da podmirimo te troškove, za što su decentralizirana sredstva i namijenjena, a naše vlastito ulaganje bi trebalo biti ulaganje u nadstandard i nove projekte. Mi smo rebalansom proračuna sav višak storen u prvih 6 mjeseci prebacili za obrazovanje, kako bi osigurali školama nesmetano plaćanje režija do kraja školske godine – istaknuo je Kolar.  

Najavio je da će se Županija morati koncentirati na Mehanizam za oporavak i otpornost. – Imat ćemo minimalno 17 škola koje ćemo projektirati i prijavljivati da idu u cjelodnevnu ili jednosmjensku i dio troškova će morati pasti na nas. S obzirom da je država smanjila s 31.12. pedagoški standard što se tiče kvadrature po sportskoj dvorani koja pripada po učeniku, što je sramotno, sve naše osnovne škole imaju pravo na jednodjelnu sportsku dvoranu osim zabočke. Mi nećemo ići graditi u Oroslavju jednodjelnu dvoranu kada tamo imamo i srednju školu, a koju nam ne priznaju u broj učenika, već ćemo u suradnji s Gradom u iznosu 50 : 50 posto financirati veću dvoranu. Tako ćemo napraviti i u Krapinskim Toplicama i Svetom Križu Začretju. U Konjščini imamo neadekvatnu postojeću sportsku dvoranu, a imamo građevinsku dozvolu za novu, no tu su spojene osnovna i sednja škola i vjerujem da će nam to priznati, pa da tu nećemo imati tako velikog sufinanciranja – rekao je Kolar. 

Dodao je da postoji još jedan problem kod planiranja proračuna za iduću godinu, a to je činjenica da se ukida prired iduće godine. - JLS imaju mogućnost da kroz stope poreza na dohodak reguliraju stopu, mi dok god to oni ne naprave ne znamo koliki će biti naši prihodi. S obzrim na kapitalne investicije koje provodimo, neće tu biti prevelikog prostora za preveliku krativnost u proračunu – rekao je župan.